Najnoviji problem zašto to još nije učinjeno, prema nedavno upućenom zvaničnom pojašnjenju Ministarstva pravde BiH, leži u bojkotu rada institucija Bosne i Hercegovine, pa tako i radnih grupa, kojeg provode stranke iz RS-a.

Na zastupničko pitanje zašto Ministarstvo pravde još nije donijelo odluku o registraciji presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove iz Haga, iz Ministarstva su dali odgovor.

Suština odgovora je da je radna grupa koju je formiralo Ministarstvo pravde, a koju su činili predstavnici nadležnih organa u BiH, konsenzusom utvrdila memorandum / sporazum, te je bilo potrebno da se još precizira obrazac, odnosno aneks memoranduma sa podacima koje je MMKS trebalo da unese u obrazac. Na osnovu tih podataka bi nadležni organi izvršili unos podataka u kaznene evidencije u mjestu rođenja osuđenih osoba.

Međutim, sastanak radne grupe nije održan 30. jula zbog bolesti nekih članova radne grupe, a potom su uslijedili godišnji odmori i na kraju bojkot rada kojeg provode predstavnici RS-a.

Ministarstvo pravde BiH je prethodno nerad na ovom pitanju opravdalo time da je postojao pravni vakuum jer "Pravilnik o postupku MKSJ ne definira pitanje razmjene presuda sa državom porijekla osuđenih", te jer "zakoni u Bosni i Hercegovini ne definiraju pitanje ko bi trebao i na koji način poduzeti radnje za preuzimanje podataka iz konačnih presuda od MKSJ / MMKS".

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, istakao je da su sve presude ustupljene institucijama BiH 2016. godine i od tada traje trakavica u Ministarstvu pravde BiH.

- To traje pet godina, a institucije su to trebale same da urade jer se radi o osobama koje su presuđene za najteža krivična djela. Apsurdno je da su one u povoljnijem položaju u odnosu na ostale građane zato što nisu evidentirani. Zakon ih ne prepoznaje, mogu da se kandiduju za bilo koju funkciju – naglasio je Tahirović.

Kazao je da je pozadina nerada na ovom pitanju politička.

- Mi smo puno radili na tome da se izvrši pritisak na ministarstvo. Izmjenom pravilnika je to moglo da se riješi, ali je ministar insistirao da to bude komisija. Nije bilo potrebe za procedurom koja se razvukla, i to je i bila namjera. Nadam se do izbora da će to uraditi. Ovdje se radi i o presudama izrečenim u susjednim zemljama i bilo gdje drugo – napomenuo je Tahirović.