Prijedlozi u pripremi

Ovako će izgledati Dom naroda ako CIK prekrši Ustav FBiH

Objavljeno: 02.11.2018. u 08:05 Autor: N. P.

U praksi bi usvajanjem ovakvog podzakonskog akta, u političkom smislu, došlo do svojevrsne teritorijalne podjele FBiH, ali ne toliko na etničkoj osnovi koliko na privrženosti biračkog tijela HDZ-u BiH

Bosanskohercegovački entitet RS je konačno priznao i prihvatio rezultate Popisa stanovništva iz 2013. godine! Iako je Narodna skupština RS-a donijela zaključke prema kojima ne priznaje rezultate koje je utvrdila Agencija za statistiku BiH, te iako institucije i zvaničnici tog entiteta koriste rezultate koji se bitno razlikuju od zvaničnih, članovi Centralne izborne komisije (CIK) BiH iz RS-a su prihvatili rezultate Popisa iz 2013. godine kao relevantne za raspodjelu mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Za popunjavanje Doma naroda na temelju rezultata Popisa iz 2013. godine žestoko su se zalagali članovi CIK-a BiH iz RS-a, kao i njihove kolege hrvatske nacionalnosti, iako je obaveza korištenja popisa iz 1991. godine utvrđena Ustavom FBiH. Da im Ustav FBiH nije prioritet, pokazali su i njihovi stavovi koji se odnose na poštivanje odredbe prema kojoj se iz svakog kantona u Dom naroda bira najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu.

Ukoliko CIK donese podzakonski akt koji ne podrazumijeva obje ustavne obaveze, to će se značajno reflektirati na strukturu Doma naroda. Tako, primjera radi, Dom naroda kreiran na osnovu Popisa iz 2013. godine i bez odredbe o najmanje jednom pripadniku svakog naroda iz svakog kantona, ukoliko je takav izabran, u svom sazivu neće imati delegate iz Bosansko-podrinjskog kantona (BPK).

Takvim bi se podzakonskim aktom zatvorila vrata Doma naroda i Hrvatima iz Unsko-sanskog kantona (USK), ali i Bošnjacima iz Posavskog kantona ili Kantona 10. Istovremeno bi se zatvaranjem vrata Doma naroda izabranim zastupnicima u kantonalnim skupštinama otvorila vrata za novi talas tužbi protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.

U praksi bi, u političkom smislu, došlo do svojevrsne teritorijalne podjele FBiH, ali ne toliko na etničkoj osnovi koliko na privrženosti biračkog tijela HDZ-u BiH. Dominantan broj delegata u Klubu Hrvata bio bi biran iz kantona u kojima ta stranka ima neupitnu podršku, što bi joj, gotovo neovisno o broju osvojenih glasova, garantiralo "kontrolni paket" u Domu naroda, a samim tim i neupitnu poziciju u izvršnoj vlasti. Uzimajući u obzir postojeće rezultate Općih izbora i raspodjelu mandata u skladu sa ovakvim podzakonskim aktom, HDZBiH bi imao najmanje 13 delegata, što je dovoljno za status nezaobilazne stranke pri formiranju vlasti, ali i za ucjenjivačku polugu pri usvajanju ili odbijanju zakonskih rješenja. S druge strane, Bošnjaci kao najbrojniji narod u BiH bi u političkom smislu bili "zbijeni" u pet kantona, odnosno 25 posto ukupnog teritorija BiH.

Ukoliko bi podzakonski akt CIK-a podrazumijevao poštivanje odredbe Ustava FBiH o najmanje jednom pripadniku svakog naroda iz svakog kantona, ali definiranje broja mandata na osnovu Popisa iz 2013. godine, time bi se, prije svega, prekršio Ustav FBiH, ali bi se i legalizirali rezultati etničkog čišćenja u proteklom ratu.

Građanima BiH koji su popisani 1991. godine, a koji danas ne žive u prijeratnim domovima jer su iz njih uglavnom protjerivani, dato je biračko pravo i mogućnost kandidovanja za kantonalne skupštine, a ovakvim bi podzakonskim aktom, s druge strane, oni bili u potpunosti zanemareni kao osnov za raspodjelu broja mandata po kantonima.

Kada je sama raspodjela mandata u pitanju, struktura Doma naroda ne bi doživjela velike promjene. Bošnjaci bi imali jedno mjesto više iz Srednjobosanskog kantona (SBK), a jedno manje iz USK. Jedan Hrvat manje bi bio biran iz Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), a to bi mjesto popunio jedan Hrvat više iz Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK).

Kanton 10 bi u tom slučaju dobio dva delegata više iz reda Ostalih i to na štetu Kantona Sarajevo. ZDK bi također imao jednog delegata manje, a HNK jednog više.

U svakoj od navedenih solucija bi CIK prekršio Ustav FBiH, što bi dovelo u pitanje legalnost budućeg saziva Doma naroda, a žrtve takvog scenarija bili bi svi građani BiH, bez obzira na to kojoj etničkoj skupini pripadali. Stručna služba CIK-a je zadužena da pripremi različite prijedloge, a konačni sud će biti donesen na sjednici koja bi se trebala održati naredne sedmice.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije