Postavlja se pitanje, kaže, da li jedna ili obje strane traže alibi za već utvrđene akcije, da li je riječ o nekoj vrsti kvazipregovora ili nije.

- I francuski predsjednik Emmanuel Macron intenzivno telefonski s Putinom pokušava postići deeskalaciju krize - dodao je u razgovoru za HTV.

Picula je naglasio da se i njemački kancelar Olaf Scholz sprema posjetiti Moskvu i Kijev. Diplomatska aktivnost je živa, ističe dodajući da je pitanje hoće li ona ispuniti očekivanja.

VEZANI TEKST - Ukrajina traži hitan sastanak sa Rusima i OSCE-om zbog gomilanja vojske blizu njenih granica

Ukrajinski i političari, ali i građani, rekao je, izbjegavaju priznati koliko je situacija ozbiljna, oni su zabrinuti, ali uvjereni da takav narativ šteti ukrajinskoj ekonomiji koja trpi, bez ispaljenog metka, ozbiljne posljedice. Primjerice, 12 milijardi dolara je otišlo iz Ukrajine od oktobra, a u januaru je morala intervenirati i Centralna banka s milijardu i po dolara kako bi održala stabilnost finansijskog sektora.

Ukrajincima je, ističe, zaista stalo da njihova zemlja nema percepciju zemlje koja je zapravo već u ratu.

Na pitanje bi li se sukob u Ukrajini mogao reflektirati na bilo koji način na situaciju u hrvatskom okruženju, Picula vjeruje da bi, rekao je da će upozoriti u raspravi na Evropskom parlamentu, bit će na dnevnom redu odnosi između EU-a i Rusije.

- Mi ćemo doista podvući važnost potrage za mirnim rješenjem ove krize. Jednako tako smo uvjereni da bi se eskalacija krize u rat prije svega osjetila na nekim rubnim dijelovima EU-a, poput Baltika ili područja oko Crnog mora - rekao je.

Smatra da bi se posljedice osjetile i na jugoistoku Evrope, na Balkanu, u neposrednom susjedstvu Hrvatske jer graniči s tri zemlje koje, na neki način, mogu imati određenu ulogu u eskalaciji krize, a to su Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

- Možemo kazati da bi se Hrvatska itekako našla u valu posljedica ruskog rata protiv Ukrajine - rekao je.