Na tom loklitetu dosad su ekshumirani posmrtni ostaci 23 osobe, od kojih je 15 identificirano. Riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, od 27 do 66 godina. Od identifikovanih žrtava, dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije žrtve hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.

Ističući da je prošlo 27 godina od zločina, Dunović još jednom apelirao na Grad Sarajevo da se izgradi spomen-obilježje, za što su izdvojena sredstva iz Kabineta potpredsjednika FBiH još u prethodnom sazivu iz 2011. godine. Dunović  smatra da je veoma važno za građane Sarajeva da se napravi spomen-obilježje na Kazanima, jer se na tom lokalitetu desio ratni zločin, napominjući da to ni u kom slučaju nije bila politika ni Sarajeva ni Armije Republike BiH.

- Tadašnji kabinet potredsjenika Fderacija BiH Svetozara Pudarića odobrio je sredstva i doznačio Gradu Sarajevu za izradu idejnog rješenja. Evo, svake godine očekujemo šta će uraditi Gradska uprava, međutim do sada se još uvijek nije ništa desilo. Od izuzetnog značaja za Grad Sarajevo je da se spomenik na Kazanim napravi, da se na neki način skine hipoteka s građana Sarajeva jer na Kazanima se jeste desio ratni zločin. Međutim, ratni zločin su napravili ljudi s imenima i prezimenima. Armija BiH je vodila časnu odbranu grada od agresije na BiH - kazao je Dunović.   

Potpredsjenik Srpskog grđanskog vijeća Rajko Živković na Kazaima je pročitao Inicijatvu o izgradnji spomenika ubijenim žrtvama. Potpisnici inicijative su Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije, Forum ZFD Bosne i Hercegovine, Mreža za izgradnju mira, Centra zа nenasilnu akciju. Ove organizacije Inicijativu su potpisale 5.oktobra ove godine i uputili javnosti i vlastima Grada Sarajava.

U Inicijativi se navodi da "duboko vjeruju da ubijeni sugrađani i komšije zaslužuju naše sjećanje.  I  dalje se, dakle, čeka odgovor gradonačelnika Grada Sarajeva na inicijativu o izgradnji spomenika ubijenim žrtvama Kazana u centru Sarajeva, koji bi, uz sve ostalo, trebalo da bude primjer samokritičkog suočavanja s vlastitim zločinima, kao i moralne obaveze građana Sarajeva da odaju počast svojim ubijenim sugrađanima na Kazanima".

Na lokalitetu Kazani, tokom 1992. i 1993. godine u vrijeme opsade grada, pojedini pripradnici 10. brdske brigade Armije RBiH pod vodstvom Mušana Topalovića Cace izvršili su zločin nad u građanima glavnog grada BiH. Za taj zločin, na kazne od deset mjeseci do šest godina zatvora, usuđeno je 14 bivših vojnika Armije RBiH. Topalović je ubijen pri pokušaju bijega 1993. godine, nakon što je uhapšen u akciji policijskih i vojnih snaga koju su organizirali tadašnje Predsjedništvo RBiH, MUP RBiH i Armija RBiH.