open-navfaktor-logo
search
Novi aranžman
Pročitajte šta piše u Pismu namjere koje je BiH uputila MMF-u
Međunarodni monetarni fond (MMF) je Bosni i Hercegovini odobrio sredstva u iznosu od 330 miliona eura, a taj je novac, uprkos neusvajanju Odluke o njegovom povlačenju, već uplaćen na račun Centralne banke BiH.
23.04.2020. u 12:13
get url
text
MMF

Radi se o sredstvima u okviru Instrumenta za brzo finansiranje (RFI) za rješavanje hitnih platnih i fiskalnih potreba tokom borbe protiv pandemije COVID-19.

- Sredstva će se koristiti za povećanje zdravstvenih troškova i finansiranje mjera ekonomske stabilizacije. Pored toga, očekujemo da će RFI katalizirati podršku donatora i ojačati povjerenje u valutni odbor – navodi se u Pismu namjere koje je dostavljeno MMF-u, a koje je u posjedu Faktora.

Pandemija COVID-19, ističe se u Pismu, predstavlja najozbiljniju prijetnju ekonomiji BiH od globalne finansijske krize. Fiskalno vijeće u BiH je podsjetilo da je kao odgovor na pandemiju proglašeno stanje prirodne nesreće, te da su zatvorene sve obrazovne institucije, restorani, prodavnice, a da je obustavljen javni prijevoz i okupljanja.

Te će mjere, iako su neophodne u borbi protiv pandemije, ugroziti ekonomske aktivnosti u našoj zemlji, te iz Fiskalnog vijeća ističu da će BDP biti umanjen za pet posto ove godine.

- Očekuje se da će se naš deficit na tekućem računu proširiti na 7,5 posto BDP-a, jer slabost u Evropi, našem najvećem izvoznom tržištu, negativno utječe na naše izvoznike. Predviđamo da bi doznake mogle pasti za preko 10 posto. Turizam je već nestao, s hotelima koji trenutno posluju s 10 posto kapaciteta, a nedavno je otkazano oko 850.000 putovanja. Pod pretpostavkom da smo uspjeli obuzdati naglo širenje koronavirusa, ekonomija bi se trebala početi oporavljati u trećem tromjesečju. Ipak, planiramo jaz u vanjskom finansiranju od oko 910 miliona eura u 2020. godini, koji će u velikoj mjeri popuniti MMF, Evropska unija, Svjetska banka i EBRD, kome se obraćamo i koji su već naznačili spremnost za pružanjem podrške. Ipak, očekujemo da povučemo naše međunarodne rezerve za oko 100 miliona eura – navodi se u pismu.

Dodaje se kako je zdravstveni sistem BiH slabo opremljen za borbu protiv pandemije, te da većina zdravstvenih ustanova bilježi gubitke i da su zaostala potraživanja značajna.

- Sistem je dodatno oslabljen stalnim egzodusom doktora i medicinskih sestara u druge zemlje, posebno iskusniji doktori. U tom bi kontekstu nagli porast hospitalizacija brzo nadmašio naš ionako ograničen kapacitet. Naš neposredni prioritet je povećati našu sposobnost testiranja na koronavirus i osigurati više respiratora, mobilnih rendgenskih aparata i zaštitne opreme za naše pružatelje zdravstvenih usluga – ističe se.

Pojašnjava se kako je fiskalni položaj BiH znatno poboljšan u okviru trenutnog Instrumenta proširenog fonda (EFF), što je omogućilo fiskalni prostor za rješavanje troškova pandemije. U posljednje dvije godine fiskalni suficiti u prosjeku su dosegli gotovo dva posto BDP-a, što se odražava uglavnom na potrosnju javnih ulaganja, ali i na suzdržavanje tekuće potrošnje.

- Očekujemo da se fiskalna pozicija prebaci s viška od 2 posto BDP-a u deficit od oko 4,5 posto zbog mnogo većih izdataka za zdravstvo, odgovarajuće socijalne i ekonomske potpore i manjih prihoda, ali naš će dug ostati održiv. Planiramo proširiti našu postojeću mrežu socijalne sigurnosti i pružiti pomoć pojedincima, uključujući povećanje naknada za nezaposlene. Također ćemo razmotriti mjere podrške firmama koje su najviše pogođene krizom. Dio naših povećanih potreba za finansiranjem može se prikupiti u zemlji zahvaljujući velikim depozitima u javnom sektoru i prekomjernom likvidnošću bankarskog sektora, ali međunarodna pomoć mogla bi značajno pomoći. Planiramo uskoro usvojiti revidirani budžet integrirajući nove prioritete. S obzirom na velike nesigurnosti oko budućnosti, pripremamo i planove za slučaj vanrednih stanja ako bi se kriza pogoršala više nego što se trenutno očekuje. Jednom kada efekti COVID-19 nestanu, obnovit ćemo svoju opredjeljenost za fiskalnu opreznost i očekujemo da će dug pasti u srednjoročnom periodu – navodi se u Pismu namjere.

Pojašnjava se također da su, zahvaljujući poboljšanjima regulacije i nadzora bankarskog sektora, naše banke danas u relativno dobrom položaju za suočavanje s krizom, ali da bi uprkos tome dugotrajan period potražnje mogao bi uzrokovati manjak likvidnosti.

{$galerijaFotografija}

- Uveden je šestomjesečni moratorij na otplatu kredita, a mi razmatramo druge mjere kako pružiti olakšicu za ugrožene, ali u konačnici solventne zajmoprimce. Naše agencije za bankarstvo uputile su banke da ne isplaćuju dividende ili bonuse i da koriste svoj zaštitni fond za likvidnost i kapital – navodi se.

Ograničenja trgovine će se izbjeći, ali i ostale mjere koje bi pogoršale probleme sa platnim bilansom. Ističe se da BiH neće dopustiti da se međunarodne rezerve Centralne banke BiH koriste u fiskalne svrhe jer bi to "narušilo valutni odbor i prijetilo finansijskoj stabilnosti". Najavljeno je i usvajanje revidiranih zakona o porezu na dohodak i porezu na socijalno osiguranje.

Fiskalno vijeće se također obavezalo na procjenu zaštitnih mjera prije odobrenja bilo kojeg sljedećeg aranžmana s MMF-om. Ističe se da će sredstva od RFI-a biti proslijeđena entitetskim vladama na način da će FBiH pripasti 62 posto, entitetu RS 38 posto, a da će svaki entitet dati po pola procenta Distriktu Brčko.

- Zato ćemo ažurirati Memorandum o razumijevanju između Ministarstava finansija i Centralne banke o odgovornosti za servisiranje obaveza prema MMF-u koji je potpisan 30. juna 2016. godine – ističe se u Pismu namjere.

Pismo namjere MMF-u, april 2020.
1 od 3
left-arrowright-arrow
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.