Pandemija izazvana koronavirusom, koja je uzrokovala vrlo tešku respiratornu bolest COVID-19, zvanično nije završena, a epidemiolozi nas svakodnevno upozoravaju kako je virus i dalje oko nas i pozivaju na vakcinaciju i oprez.

Epidemijski virus

Pogledamo li dnevne epidemiološke izvještaje nadležnih entitetskih službi, vidjet ćemo kako se u prošloj sedmici broj novozaraženih kretao između 20 i 30 u Federaciji BiH, te oko 20 u entitetu RS, dok preminulih na svu sreću nema.

No daleko manji broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva posljednjih mjeseci svjetski stručnjaci objašnjavaju i omikron sojem koronavirusa, koji se pojavio krajem prošle godine i već odavno preuzeo dominaciju u cijelom svijetu od drugih sojeva.

Podsjetimo, nove varijante omikron soja karakterizira to što se šire puno brže nego prethodni, ali daju blažu kliničku sliku u odnosu na alfa (britanski soj) i delta (indijski soj) sojeve SARS-CoV-2.

Ono što bi mnogi pitali jeste - kako je moguće da blaži (omikron) soj preuzme dominaciju od opasnijeg (delta) soja?

Prof. dr. Teufik Goletić

- Ovdje se ne radi o takmičenju te vrste između dva različita virusa, nego o odnosu između domaćina - čovjeka - i virusa. Ono što je omikronu, bez obzira na to što je u smislu kliničkih manifestacija, u smislu manjeg broja smrtnih ishoda, dalo prednost je ustvari daleko veći reprodukcijski broj, odnosno lakši prijenos sa osobe na osobu. Ukoliko imamo situaciju da je organizam čovjeka već inficiran sa virusom koji se zove SARS-CoV-2, a koji se bitno ne razlikuje od druge varijante, svjedočimo situaciji u kojoj je naš imunološki sistem već alarmiran kada su pokrenuti svi odbrambeni mehanizmi. To je ustvari osnova kako je omikron soj, zbog svoje lakše prenosivosti i bržeg stizanja do osjetljivih osoba, suštinski potisnuo za ljude opasniju delta varijantu SARS-CoV-2. Dakle, veći reprodukcijski broj, brža replikacija, lakša transmisija, zauzimanje receptora doveli su do toga da je potisnuto ono što je opasnije - kaže prof. dr. Teufik Goletić, virusolog, šef Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Veterinarskom fakulteta u Sarajevu.

I prethodna iskustva, kao što su pandemijski influenca virus H1N1 iz 2009. te ponovo H1N1 virus iz 1918, koju zovu "majkom svih pandemija", također su, dodaje Goletić, trajale dvije, odnosno tri godine (pandemija iz 1918. godine).

- Naravno da ne možemo nikako porediti napredak nauke i zdravstvenog sistema danas i iz tog perioda. No s obzirom na sve što smo u ovoj pandemiji pokušali i napravili (proizvodnja učinkovitih vakcina i provođenje svih nefarmaceutskih interventnih mjera), dovelo nas je u situaciju da relativno brže od jednog pandemijskog virusa danas ustvari imamo posla sa nečim što bismo nazvali epidemijski virus. Činjenica je da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nije proglasila kraj ovoj pandemiji, ali isto tako moramo biti svjesni činjenice da WHO ne prati samo stanje u BiH ili Evropi, nego o cijelom svijetu, gdje u nekim njegovim dijelovima još postoje tzv. "džepovi" u kojima ljudi ili nisu vakcinisani ili nisu bili inficirani. Ne treba zaboraviti da ovaj virus, gdje god postoji pogodno tlo, a naročito ako se radi o rizičnim kategorijama (stariji od 65 godina, osobe sa komorbiditetima), nanosi štetu i nije nimalo bezopasan. Čak i u razvijenom svijetu svakodnevno se bilježe posljedice, tzv. postcovid stanja, gdje se javljaju zdravstveni poremećaji na organima i organskim sistemima koji se opravdano ili ne, ali u određenoj mjeri zasigurno mogu povezivati sa našom imunološkom reakcijom na virus - ističe Goletić.

Strah od novih pandemija

Dodaje "kako je nezahvalno prognozirati šta će se dalje dešavati sa SARS-CoV-2, odnosno da li postoji mogućnost pojave novog opasnog soja".

- To jeste realna opcija i rekao bih da ništa nije isključeno. Međutim, ono što se trenutno dešava u backgroundu i što na prvi pogled nema veze sa koronom, ali ima sa strahom od pandemijskog virusa, je činjenica da smo prošle i ove godine u Evropi imali do sada nezabilježen veliki broj slučajeva ptičije gripe kod divljih i domaćih ptica i da je u Evropi ove godine zabilježen pet puta veći broj infekcija domaće peradi (kokoši, patke, guske) tim virusom. Zašto ovo ističem kao problem? To je situacija u kojoj sve veći broj ljudi, dakle držaoca tih ptica mogu doći u kontakt s virusom, a takav kontakt podrazumijeva i moguće preskakanje vrste (spillover). Podsjetit ću vas da je visokopatogeni virus ptičije gripe H5N1 (azijska linija) uzrokovala smrtnost kod inficiranih osoba u iznosu od 50 posto. To znači da je svaka druga inficirana osoba umrla. To je realni strah od pandemije nezamislivih razmjera i u tom kontekstu mislim da naš zdravstveni, laboratorijski i sistem nadzora moraju izvući pouku iz ove pandemije koja nam je na neki način bila "poklon". Pojava jednog takvog virusa značila bi kraj civilizacije koju poznajemo - naglašava Goletić.

Prema riječima virusologa, BiH za sada na državnom nivou ima (još je aktualan, nije povučen) jedini plan pripravnosti, a odnosi se na pandemijsku influencu.

- Influenca svugdje u svijetu predstavlja jedan od top kandidata za naredni pandemijski virus. Trebamo izvući pouke iz ove pandemije, nastaviti podržavati sistem rane detekcije i upozorenja, jer je puno lakše djelovati preventivno nego palijativno kako smo nažalost radili godinu i po tokom ove pandemije. Bojim se da polako svi zaboravljamo taj period i ponašamo kao da se ništa nije desilo, ne znajući da se to i dalje dešava. Spomenut ću još nešto. Mi smo prošle godine kod krpelja utvrdili vrlo opasan virus Krimsko-Kongo hemoragijske groznice. To je nešto sa čim BiH do sada nije imala doticaja i koji je prvi put utvrđen kod nas. Hemoragijske groznice su po svojoj kliničkoj slici strašne. To je situacija kada zaraženi ljudi iz svih otvora krvare. Hoću da kažem da nam i ovo treba biti dodatni signal da moramo voditi računa šta se dešava u backgroundu, a to znači da ova država mora naći sredstva da podrži svoj sistem rane detekcije i nadzora - zaključio je Goletić.