- Što se tiče broja nezaposlenih, mi trenutno imamo 360.434 osobe, na dan 31. august 2022. godine. Jasno je da je to veliki broj nezaposlenih. Problem je u Federaciji BiH što se zdravstvena zaštita još administrira putem biroa za zapošljavanje i zbog toga imamo prijavljen veliki broj ljudi na evidenciji, a da oni ili rade nacrno ili nisu zainteresirani za pronalazak posla. To otežava rad biroa i njihovu ulogu u posredovanju u zapošljavanju. Međutim, po svakom zahtjevu poslodavca da mu se pronađu radnici određenih kvalifikacija sa biroa, biroi i službe zapošljavanja će reagirati. Problem je što se poslodavci u većini slučajeva uopće ne obraćaju biroima i službama sa ovim zahtjevima - izjavio je za Faktor Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, osvrčući se na ovaj stav Agencije za rad i zapošljavanje BiH, odgovara:

- Obraćali se ili ne obraćali agencijama za zapošljavanje, poslodavci neće dobiti radnike za koje imaju potrebu. Evidencije nezaposlenih na biroima za zapošljavanje postoje samo radi forme i nekih privilegija. Mogu odgovorni u Agenciji pričati šta hoće, radnika koji nama trebaju nema na biroima za zapošljavanje!

Što se tiče procjene poslodavaca o potrebi zapošljavanja 30 hiljada radnika iz inostranstva, u ovom trenutku to je nerealno, ističu iz Agencije za zapošljavanje BiH.

- Prema našoj analizi broja izdatih radnih dozvola za strance unazad 10 godina, pokazuje se da se broj stranih radnika u BiH kretao od 2.400 do 2.900 godišnje. Ono što je najinteresantnije jeste da popunjenost kvote za strane radnike uvijek bila do dvije trećine izdatih radnih dozvola. Dakle, i na brojku od recimo 3.500 stranih radnika koji su se mogli godišnje zaposliti u BiH, poslodavci su zaposlili dvije trećine od ovog broja. Ovo su sve podaci do 2021. godine jer za ovu godinu još nemamo podatke. Jasno je da sa ovakvim stepenom ekonomskog razvoja i rasta mi nemamo opravdanost da dovedemo ovoliki broj stranaca osim u slučaju da želimo stranim radnicima zamijeniti domaću radnu snagu – dodaje Pupić.

Smailbegović kaže da ne razumije šta u Agenciji analiziraju.

- Nama trebaju radnici iz inostranstva zato što su naši ljudi otišli u inostranstvo da rade. Ne znam gdje žive ljudi iz Agencije jer znaju da naši radnici odlaze u evropske zemlje da rade. Ako mi ne dovedemo radnike iz inostranstva koji nam trebaju, naša ekonomija će strmoglavo krenuti nizbrdo – tvrdi Smailbegović.

Uglavnom, ovo je jedan od aktuelnih izazova domaćeg tržišta rada gdje imamo situaciju da veliki broj poslodavaca traži angažman radne snage iz inostranstva, a da istovremeno ne koriste sve resurse zavoda i službi zapošljavanja. Zbog toga je Agencija za rad i zapošljavanje BiH organizirala stručnu konferenciju u Sarajevu, na koju su pozvali predstavnike zavoda i službi zapošljavanja, te entitetskih udruženja psolodavaca. Cilj je bio razmijeniti mišljenja i definirati koji su to problemi i izazovi koji se javljaju u zapošljavanju domaće snage, te prilikom zapošljavanja stranaca.

- Ono što je interesantno je da su na konferenciji svi predstavnici udruženja poslodavaca izjavili da se ne obraćaju zavodima i službama zapošljavanja prilikom potrage za radnom snagom jer, prema njihovim riječima, nema dovoljno radne snage u BiH ili da nema dovoljno kvalifikovane radne snage. Suština je da se oni poslodavci koji traže radnike iz inostranstva rijetko obraćaju zavodima i službama zapošljavanja, pod različitim izgovorima, i jasno je da je njihova osnovna intencija zaposliti stranca čiji bi rad bio jeftiniji od rada domaćeg radnika – upozorava Pupić.