U svom pismenom upitu ove tri zastupnice ističu da se u BiH 90-ih godina dogodio "krvoločni etnički sukob", te da je država nedavno doživjela rast etničkih i vjerskih tenzija.

- U septembru 2019. godine, najveća muslimanska stranka u BiH izdala je pisanu izjavu u kojoj je najavila namjeru modificiranja krhkih institucionalnih struktura zemlje, učinkovito zaobilazeći Dejtonski i Vašingtonski sporazum. To je natjeralo ostale etničke manjine da osude stranku, optužujući je da nastoji potkopati Ustav i rasplamsati sukob – navode u uvodu upita.

Italijanske desničarke očigledno aludiraju na Rezoluciju Stranke demokratske akcije (SDA), koja je usvojena u septembru 2019. godine i kojom se kao jedan od političkih ciljeva stranke navodi povratak Republike BiH.

VEZANI TEKST - Prijedlozi rezolucija SDA: Opredjeljenje za Republiku BiH sa Sarajevom na prijeratnom teritoriju

Europarlamentarke dodaju da se situacija pogoršava protokom migranata koji balkanskim koridorom nastoje doći do Evrope, stvarajući dodatne napetosti. S tim u vezi su Evropskoj komisiji dostavile tri pitanja.

1. Može li Evropska komisija reći kakav je stav usvojila Evropska unija kao odgovor na navedene izjave o namjerama stranke bosanskih muslimana i što je učinila da provjeri jesu li one puko zveckanje oružjem ili su zapravo stupile na snagu?

2. Šta je učinjeno da se utvrdi da li su nastale tenzije dovele do kršenja ljudskih prava na rasnoj ili vjerskoj osnovi?

3. Kako će Komisija osigurati preventivno djelovanje Evrope kako bi izbjegla bilo kakvo ponovno aktiviranje zločina koji su se dogodili na Balkanu?

Zanimljivo je da je bliske kontakte sa desničarskom strankom Liga uspostavio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. U februaru 2019. godine je Dodik sa predstavnicima austrijske Slobodarske partije i Lige dogovorio "inteziviranje saradnje".



Vrijedi podsjetiti da su Matteo Salvini i njegova Liga označavani kao "ruski igrači" u Evropskoj uniji, te da je ta stranka optuživana da su im kampanje finansirali ruski investitori.

Italijanska Liga u Evropskom parlamentu djeluje skupa sa desničarskom strankom Nacionalni savez Marine Le Pen pod imenom "Identitet i demokratija". Jedna od potpisnica ovog upita Evropskoj komisiji, Anna Bonfrisco, se o oktobru prošle godine usprotivila dodjeljivanju kandidatskog statusa Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

- Više od 50 posto muslimana u Albaniji i Bosni, 28 posto u Sjevernoj Makedoniji i 95 posto na Kosovu su razlozi zbog kojih se pregovori ne trebaju otvarati – kazala je Bonfrisco.

S tim u vezi ne iznenađuju sinhronizirani stavovi ovih stranaka po pitanju BiH, te koordinirane aktivnosti s ciljem diskreditiranja probosanskih političkih opcija. Tako je, primjera radi, zastupnica Virginie Joron, članica Nacionalnog saveza, prije godinu dana od Evropske komisije zatražila odgovor na pitanje "hoće li kazniti muslimanski entitet".

VEZANI TEKST - Francuska desničarka se zbog BiH obratila Evropskoj komisiji: "Hoćete li kazniti muslimanski entitet?"

Njena stranačka kolegica Dominique Bilde je u martu ove godine uputila u proceduru Prijedlog rezolucije o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i očuvanju prava RS-a.

- Pozivamo visokog predstavnika i Komisiju da primora Bosnu i Hercegovinu da se strogo pridržava Dejtonskog sporazuma i da poštuje ustavne ovlasti dodijeljene BiH i RS-u – navodi se u prijedlogu kojeg je dostavila Bilde.

Bilde je, podsjetit ćemo, u novembru 2017. godine Evropskoj komisiji dostavila upit o "stanju hrvatske manjine u BiH", u kojem je istaknula da je "Evropski parlament izrazio rezerve u vezi reformi koje je poduzela BiH", osudivši "nedostatak zajedničke vizije koju su pokazali politički lideri triju etničkih zajednica u zemlji" i naglašavajući potrebu "jačanja federalizma”.

VEZANI TEKST - Francuska desničarka u Evropski parlament uputila Rezoluciju o očuvanju prava Republike Srpske

U svom je upitu naglasila kako Izborni zakon BiH predviđa zastupljenost tri konstitutivna naroda u tročlanom Predsjedništvu, te da Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike. Ta bi situacija, ocijenila je, mogla doprinijeti značajnom egzodusu bh. Hrvata.

"Identitet i demokratija" je politička grupacija koju čine nacionalisti, populisti i euroskeptici iz deset evropskih država. Pored Lige i Nacionalnog saveza, čine je još zastupnici austrijske Slobodarske partije, njemačke desničarske stranke AfD, Stranke Finaca, Flamanskog interesa, te još nekoliko minornih stranaka. Ova grupacija ima 76 zastupnika od ukupno 705 europarlamentaraca. Poređenja radi, Evropska narodna stranka (EPP) ima 187 zastupnika, Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) 146, a grupacija Obnovimo Evropu 98 zastupnika.