Podsjećamo, minimalna plaća u Federaciji je 406 KM, i tako je od 2016. godine. Savez samostalnih sindikata BiH okupljen oko Mevludina Bektića smatra da minimalna plaća treba da bude povećana na 700 KM u neto iznosu, i da se tome doda 195 KM za topli obrok i regres, dok dio Sindikata BiH okupljen oko Selvedina Šatorovića traži da minimalna plaća bude 1.000 KM.

Ne može najniža plaća biti viša od prosječne

- Na sjednicu će doći ljudi koji su članovi ESV-a, predstavnici Sindikata BiH, poslodavaca i Vlade FBiH. Svaka delegacija će brojati po sedam članova, to je sastav ESV-a, ko će biti, u ovom momentu vam ne mogu reći, ali mogu kazati da neće biti Selvedin Šatorović, on nije član ESV-a - rekao nam je Biber.

Kaže da za utvrđivanje minimalne plaće postoji procedura koja se mora ispoštovati.

- Postoje određene norme i nismo mi ti koji trebaju izmišljati toplu vodu, definisano je koliko najniža plaća treba da iznosi u odnosu na prosječnu. To su i evropske norme. Sigurno da ni 1.000 KM nije velika plaća, u odnosu na današnje stanje, kupovnu moć, ali objektivno ne može najniža plaća biti viša od prosječne! Sindikati moraju prvo da se bore da prosječna plaća poraste. Eto, sve zavisi od pregovaračke moći i potrebe poslodavaca. Svi socijalni partneri su svjesni da trenutna najniža plaća nije adekvatna, svi se zalažu za to da se ona poveća - govori nam Biber i dodaje:

- Istina, imaju različit pristup tom problemu, a jedan od najvećih problema jeste što su oni dogovorili da se najniža plaća poveća kada se usvoje zakoni o porezu na dohodak i doprinosima. Zakon se već dvije godine kiseli u ladicama Parlamenta FBiH i on je najveća kočnica što još nije došlo do povećanja najniže plaće u FBiH. Prepucavanje političara ide na štetu radnika.

Mevludina Bektića smo upitali da li ostaju pri tome da minimalna plaća bude u iznosu od 70 posto od prosječne plaće u FBiH i kakav je njihov stav prema zahtjevu sindikata okupljenih oko Šatorovića, da najniža plaća bude 1.000 KM.

- Jako je upitno govoriti o 1.000 KM jer mislim da ćemo i 700 KM u neto iznosu teško dobiti. Daj Bože da se dogovorimo. Kada kažemo 700 KM, misli se na neto plaću, bez toplog obroka, regresa.. Ako su pošteni poslodavci i to objedine, imamo dodatnih 195 KM. Znači, imali bismo blizu 900 KM plaću u toj varijanti. Prema našem mišljenju, to je objektivno ovog momenta. Nedopustivo je da minimalna plaća ostane 406 KM, otići će nam mladi, radno-sposobno stanovništvo. Ukoliko se dogovorimo 15. jula, iako bih volio da povećanje minimalne plaće zaživi na terenu odmah u augustu, mislim da je nemoguće, realno je očekivati oko Nove godine, ili u januaru 2022. godine. Vlada FBiH je ta koja donosi uredbu o visini najniže plaće u FBiH - rekao nam je Bektić.

Razgovarali smo i sa Selvedinom Šatorovićem, predsjednikom SSSBiH.

Poslodavci nisu spremni dijeliti svoj dio kolača sa radnicima 

- Interesantno je slušati kako predstavnici podobnih granskih sindikata govore kao i poslodavci, odnosno Vlada FBiH, da je nerealno očekivati da minimalna plaća bude 1000 KM, što je poražavajuće za te sindikalne lidere i njihovo članstvo. Priča o minimalnoj plaći od 1.000 KM je vrlo opravdana i realna, pogotovo ako se uzmu činjenice koje govore da su pojedini poslodavci bolje poslovali u pandemijskoj godini, nego prije pandemije. Ili ako se uzme u obzir da radnici za plaću od 406 KM stvore godišnju dobit poslodavcu u iznosu od gotovo 100 miliona KM. Prema podacima Finansijsko-informatičke agencije (FIA), prihodi koje su firme u Federaciji BiH ostvarile u 2018. godini premašili su 49,5 milijardi KM, što je za oko 1,5 milijardi KM više nego u prethodnoj godini. Profitabilno je poslovalo 15.699 firmi u FBiH ili 68 posto od ukupnog broja aktivnih firmi. Ove su firme prošle godine ostvarile oko tri milijarde maraka čiste dobiti, što je 5,2 posto više nego 2017. godine! Dakle, i pored visokih obaveza poslodavci su, za naše prilike, ostvarili veliku dobit, što je u najvećoj mjeri zasluga njihovih radnika - govori nam Šatorović i dodaje:

- S druge strane, minimalac u Federaciji je 406,6 maraka, i tako je od 2016. godine. Oko 260.000 radnika u Federaciji BiH prima plaću u iznosu do 650 maraka, koja ne može pokriti ni trećinu potrošačke korpe. Dakle, spremnost poslodavaca da sa radnicima podijele dio svog kolača skoro da ne postoji.