Učinio je to kako bi skrenuo pažnju svjetske, a prije svega britanske javnosti na rat u BiH i stradanje građana Bosne i Hercegovine.

- Britanska vojska ne smije biti počasnom gardom na masovnoj sahrani. Bosanske bebe, djeca i žene čekaju da im političari daju ono što sigurno mogu dati - vojnu zaštitu - napisao je 48-godišnji Britanac u oproštajnom pismu.

Graham Bamford nije bio povezan s BiH i njenim građanima. Međutim, slike užasa iz BiH su ga natjerale na žrtvovanje.

U tadašnjim svjedočenjima poznanika i psihologa, u svakoj je dječijoj žrtvi u BiH vidio svoju kćerku. Njegovo stanje se pogoršalo nakon snimaka masakra u Ahmićima, 16. aprila 1993. godine, kada je ubijeno 116 osoba, a među njima i tromjesečna beba.

Gradska uprava Grada Sarajeva 2009. godine ustanovila je nagradu koja nosi ime Grahama Bamforda a dodjeljuje se za iskazanu izuzetnu građansku hrabrost, solidarnost, humanost i altruizam.

O njegovom djelu i šutnji koja ga je pratila režiser Nenad Puhovski je snimio dokumentarni film koji je u Sarajevu prikazan u programu "Modula memorije".

U Institutu za istraživanje genocida Kanada sjetili su se Bamforda: 

- Da li se sjećamo čovjeka koji se na današnji dan 1993. godine živ spalio, zahtijevajući da se zaustavi ubijanje države Bosne i Hercegovine? - pitaju se u ovome institutu.

- Politički, akademski i svi drugi bosanskohercegovački lideri - zar umirući glas dobrog Britanca, a bosanskog heroja, Grahama Bamforda, koji je u najtežim umirućim mukama rekao: "Moramo pomoći djeci BiH" nije dovoljan da vam proradi savjest da se u Sarajevu podigne spomenik ovom čovjeku - heroju? Nadu u bolju Bosnu i Hercegovinu daje uzvišeni čin Grahama Bamforda. U tom plemenitom činu Britanca se čuva bosanskohercegovački bitak kao izraz neuništivosti bosanskohercegovačke države. Graham Bamford spalio se 29. aprila 1993. godine ispred zgrade Donjeg doma britanskog Parlamenta, da bi svojom žrtvom podsjetio na uništavanje države BiH, da bi podsjetio na agresiju i genocid i ubijanje ljudi, žena i djece pred očima inertnog čovječanstva", istakli su iz Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Naglasili su kako Bamfordov ljudski čin saosjećanja s patnjama bosanskih ljudi, žena i djece prevazilazi sve licemjerne predstave o ljudskosti koje nam isporučuje doba bez morala i stida.

- Umro je u strašnim mukama. Kada je vidio na televiziji snimak spaljenih porodica u Ahmićima. Pokušao je pozvati vladu svoje države da zaštiti nedužni bosanskohercegovački narod i zaustavi agresiju i genocid. Napisao je 29. aprila 1993. godine u svom oproštajnom pismu: "Dosta je više stajanja po strani, dosta je ugljenisanih tijela u spaljenim kućama". Danas su njegove oproštajne riječi još aktuelnije, važnije. Dosta je pasivnosti i šutnje prema onima koji pokušavaju i danas uništiti državu BiH. Dosta je te šutnje kako od bosanskohercegovačkih, tako i od svjetskih lidera - naveli su.

- Čovječe, Graham Bamford, počivaj u vječnom miru i nikada tvoje ime nećemo prepustiti zaboravu! Graham Bamford zaslužuje respekt građana Bosne i Hercegovine ma gdje bili, jer je daravavao svoj život za tu državu, respekt građana svijeta jer je svojim herojskim činom upozorio taj cinični svijet na nepravdu, zlo, nemoral i bestidnost koji njime vladaju. Graham Bamford zaslužuje spomen obilježje u Sarajevu kao opomenu čovjeku i civilizaciji da se više nikada i nikome ne ponov genocid - istakli su u saopćenju.

Iz ovog instituta pozivaju bosanskohercegovački, posebno bošnjački politički establišment da učine dodatne napore u smislu izdavanja dozvole za izgradnju spomenika, tamo gdje mu je ustvari i mjesto, u Sarajevu.

- Smatramo da je krajnije vrijeme da se ovim spomenikom zabilježi Grahamova životna žrtva za jednu malu po površini, a veliku po ideju zemlju, Bosnu i Hercegovinu. Taj spomenik treba biti mjesto gdje ćemo se dostojanstveno sjećati i zauvijek njegovati kulturu sjećanja na tog velikog čovjeka - kazali su u saopćenju iz Instituta za istraživanje genocida Kanada.