On je iznio interesantna istraživanja koja su rađena u Sloveniji a tiču se cvjetanja lipe.

- Što se tiče vremenskih prilika, već sutra dolazi do destabilizacije. Nama sa zapada ponovo se približava visinska ciklona koja u sebi sadrži dosta vlažnog zraka i koji južnim vjetrom po visini dovlači upravo vlažan zrak u naša područja. Sutra od poslijepodnevnih sati ponovo u centralnim područjima naše zemlje treba računati na pojavu kiše, lokalnih pljuskova te mjestimične grmljavine, kao i u utorak. Kada govorimo o temperaturama zraka, one će biti u granicama prosjeka za mjesec juni, barem što se tiče početka ove sedmice. Bit će između 18 i 26 stepeni u većem dijelu naše zemlje - govori nam Sladić.

Lipe i lipanj 

Dodaje kako se mirnije vremensko razdoblje sa manje nestabilnosti može očekivati od srijede do petka.

- Nešto će se atmosfera blago popraviti kada je riječ o vlažnosti po visini. Bolje vremenske prilike, kako sada stvari stoje, trebalo bi da budu od 20. ili 21. juna. Trebalo bi tada očekivati jačanje utjecaja toplih zračnih masa sa juga-jugozapada, a što bi uzrokovalo osjetniji porast temperature zraka - kaže nam Sladić.

Govoreći o utjecaju klimatskih promjena i na naše podneblje iznio je interesantan primjer vezan za cvjetanje lipe.

- Kolege fenolozi iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Slovenije radili su istraživanje cvjetanja lipe u periodu od 1970. godine do 2020. godine. Jednim od modela pokušali su da prikažu koliko sada lipa cvjeta ranije, tako da lipe posljednjih godina ne cvjetaju u junu koji se još zove lipanj, već se cvjetanje pomjera ka maju. Početkom 70-ih godina lipa je cvjetala u Ljubljani oko 14. juna da bi 80-ih i 90-ih godina taj datum padao između 5. i 10. juna. Naime, 2000-ih godina, do 2010. godine, taj prosjek je već padao na 1. juni, a u posljednjoj dekadi, od 2010. do 2020. godine lipa je u prosjeku cvala 29. maja. Vidimo da se unazad 50-ak godina pomjerio taj datum za gotovo pola mjeseca i samim tim pokazuje koliko se pojedine stvari mijenjaju - priča Sladić.

Dodaje da je slična situacija u našoj zemlji.

- To su posljedice klimatskih promjena. Ali puno toga je i do nas, pa bih se osvrnuo na Tuzlanski kanton kojeg su prije nekoliko dana pogodile poplave, bujice nakon olujnog vremena.

Zelene površine su raskrčene 

- Svi smo krivi budući da uništavamo prirodu i siječemo šumu. Ne možemo očekivati da ćemo biti sigurni od poplava ako siječemo šumu koje su nam prirodni kolektori vlage. One ako upijaju višak vlage, spašavaju nas od poplava. Drveće čisti zrak, pogotovo od aeropolutanata. Šuma "proizvodi" svježinu koja nam je itekako potrebna, budući da smo sve betonizirali. Recimo, sve zelene površine u Sarajevu su raskrčene, nema svježine ljeti, već iz asfalta bije silna toplota koja vas doslovno zapljuskuje. Ako ste u blizni drveća osjetit ćete svježinu, a to gubimo - upozorava Sladić.

Osvrnuo se i na zagađena riječna korita.

- Sav otpad se baca u rijeke. Mi smo najveći neprijatelji prirodi, a samim tim i sebi, i nije čudno što nam se ovakve stvari događaju. Ne vodimo računa o prirodi, sve je do nas - rekao je Sladić.