Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Republike Hrvatske objavila je javni izvještaj za 2018. godinu, u kojem je, između ostalog, napravljen presjek sigurnosnih izazova sa kojima se SOA suočava.

U izvještaju se, kada je opasnost od terorizma u pitanju, ističe da ona ostaje visoka u zapadnoj Evropi, srednja na području hrvatskog jugoistočnog susjedstva, kojem pripada i BiH, a da je niska u Hrvatskoj.

- Osim prijetnji "džihadista", povratnika iz ISIL-a, trenutno su u evropskim državama najveća prijetnja domaće islamističke terorističke mreže i pojedinci – navodi se u izvještaju.

Podsjećaju da se, nakon poraza i gubitka teritorija ISIL-a, hiljade boraca i njihovih porodica iz Evrope nastoje prebaciti na druga krizna žarišta ili se vratiti u matične države. Procjenjuju da je oko 5.000 osoba iz Evrope učestvovalo u sukobima u Siriji i Iraku.

- Iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva, u Siriju i Irak otišlo je ukupno oko 1.000 osoba. Od ukupnog broja stranih boraca, njih trećina se već vratila, a četvrtina je poginula. Njihov povratak predstavlja veliki sigurnosni rizik za evropska društva, pri čemu će značajnu ulogu u njegovom smanjivanju imati programi deradikalizacije – piše u izvještaju.

Naglašavaju da je teroristička prijetnja na teritoriju Hrvatske niska, ali da postoji potencijalni rizik.

- Na području pod kontrolom ISIL-a boravilo je ukupno sedam osoba koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, dvojica muškaraca i pet žena. Ni jedna od njih nije radikalizirana u Republici Hrvatskoj, niti se pridružila ISIL-u iz Republike Hrvatske. Po dostupnim nepotvrđenim podacima, dvojica muškaraca su poginula u borbama na strani ISIL-a, dok se pojedine žene nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDF u Siriji. Žene su se ISIL-u pridruživale u pravilu kao pratnja svojim supruzima "džihadistima", a neke su tokom boravka u Siriji i Iraku rodile djecu. Njihova tačna lokacija i sudbina se još trebaju potvrditi zbog haotične situacije nakon sloma ISIL-a – navodi SOA u svom izvještaju za 2018. godinu.

U dijelu koji se odnosi na "informacijsko djelovanje protiv Republike Hrvatske", navodi se da se u javni informacijski i medijski prostor povremeno plasiraju fragmentirani podaci, lažne ili iskrivljene vijesti kojima se pokušava nametnuti viđenje nekog događaja ili mijenjati svijest i stavovi kod javnosti, a u kojima se Hrvatska prikazuje u negativnom svjetlu.

- Cilj ovih medijskih objava je utjecaj na stabilnost hrvatskih državnih institucija i regionalnog okruženja, lažno prikazivanje Republike Hrvatske kao nevjerodostojne članice NATO-a i EU te slabljenje euroatlantskog i evropskog zajedništva – tvrde iz SOA-e.

Kao primjer takvog djelovanja izdvajaju aferu "Vrbovanje selefija" koja je nastala nakon što su državljani BiH otkrili da su ih službenici SOA-e vrbovali za saradnju, a neki od njih i da su im tražili prijenos oružja do lokalnih mesdžida, kako bi isto kasnije bilo pronađeno, a BiH da bude označena kao terorističko uporište.

- Također, za pojedine teme u medijskim objavama plasiraju se teze kojima se želi narušiti međunarodni ugled Republike Hrvatske i proširiti narativ o nelegalnom i nelegitimnom djelovanju hrvatskih institucija, danas, kao i tokom stvaranja i oslobađanja hrvatske države u Domovinskom ratu – dodaje se u izvještaju.

Jugoistočno susjedstvo Republike Hrvatske još uvijek je, tvrde, nestabilno i nije u potpunosti konsolidirano u sigurnosnom i političkom smislu.

- Kompleksnost aktuelne sigurnosne i političke situacije u jugoistočnom susjedstvu potvrđuje činjenica da pojedine države još uvijek funkcioniraju uz aktivni angažman međunarodne zajednice i nije izgledno da će se takvo stanje uskoro promijeniti – piše u izvještaju.

Dodaju da je još uvijek osjetan utjecaj naslijeđa iz raspada bivše Jugoslavije i ratova 90-ih godina prošlog stoljeća, kao i dugogodišnjih međuetničkih napetosti. Među sigurnosnim prijetnjama izdvajaju pojačane aktivnosti vanjskih aktera, naročito država koje se protive širenju euroatlantskih integracija na ovo područje (Rusija, op.a.) te "radikalnih islamističkih i nacionalističkih snaga".

- U pojedinim državama susjedstva prisutna su nastojanja da se, posebno plasiranjem lažnih vijesti u medijskom prostoru i društvenim mrežama, Republika Hrvatska prikaže u negativnom svjetlu. Ova nastojanja posebno su izražena u medijskim krugovima koji se protive euroatlantskim integracijama i prikazuju NATO i EU u negativnom svjetlu – navodi se.

U izvještaju se također govori i o položaju hrvatskog naroda u regiji, pa samim tim i u BiH.

- Položaj Hrvata u BiH obilježavaju nastojanja za dostizanje, postepeno umanjene, političke jednakopravnosti s ostala dva konstitutivna naroda, a u skladu s postojećim ustavnim uređenjem BiH i Dejtonskim sporazumom. U međunarodnom kontekstu, ističe se činjenica da se hrvatski narod i njegovi izabrani predstavnici u BiH u pojedinim političkim krugovima i medijima prikazuju kao protivnici evropskih i euroatlantskih integracija i vrijednosti, čime se želi oslabiti vjerodostojnost hrvatskih zahtjeva u BiH za dostizanjem ustavne jednakopravnosti kod političkih krugova NATO-a i EU – ističe se u izvještaju.

Nastavlja se, dodaju, trend ekonomskog iseljavanja Hrvata iz BiH, koje "zajedno s posljedicama ratnih protjerivanja prijeti opstanku tamošnjih Hrvata i multietničkom karakteru bosanskohercegovačke države".

Potvrđuju da od 2015. godine u regiji nije bilo provedenih terorističkih napada, ali da ih je nekoliko uspješno spriječeno.

- Primjera radi, u aprilu 2018. u BiH su uhapšena dvojica salafita zbog planiranja terorističkog napada – navodi se u izvještaju.

SOA tvrdi da je u regiji prisutan ekstremizam, a u tom kontekstu izdvajaju pojave velikosrpskog ekstremizma te radikalnog tumačenja islama. O ektremizmu u Hrvatskoj, očigledno, nemaju saznanja.

- Položaj Hrvata u BiH obilježavaju nastojanja za dostizanje, postepeno umanjene, političke jednakopravnosti s ostala dva konstitutivna naroda, a u skladu s postojećim ustavnim uređenjem BiH i Dejtonskim sporazumom. U međunarodnom kontekstu, ističe se činjenica da se hrvatski narod i njegovi izabrani predstavnici u BiH u pojedinim političkim krugovima i medijima prikazuju kao protivnici evropskih i euroatlantskih integracija i vrijednosti, čime se želi oslabiti vjerodostojnost hrvatskih zahtjeva u BiH za dostizanjem ustavne jednakopravnosti kod političkih krugova NATO-a i EU – ističe se u izvještaju.