open-navfaktor-logo
search
Neuspjeli pregovori
Šta su stranke dogovorile, a gdje se razišle u izbornoj reformi; SNSD tražio ukidanje glasanja putem pošte
Četverodnevni pregovori predstavnika stranaka o izbornoj reformi, zaključeni jučer, nisu doveli do konačnog dogovora. Političari su u javnost izlazili mahom s optužbama usmjerenim ka "drugoj strani", ali je ostalo nejasno šta konkretno jeste dogovoreno, a šta je tačno ostalo sporno kod izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i ograničene izmjene Ustava BiH.
21.03.2022. u 20:02
get url
text

U pregovorima su učestvovali predstavnici i lideri HDZ-a BiH, SDA, HDZ-a 1990, NiP-a, SBB-a i NES-a, pod vodstvom ambasadora Sjedinjenih Američkih Država Michaela Murphya i direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angeline Eichhorst.

Prema informacijama, ništa nije dogovoreno u cijelosti, ali pomaka je bilo. Dogovoren je izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ali ne i sam način, model njihovog biranja.

VEZANI TEKST - Murphy: Nadali smo se da će bh. političari iskoristiti priliku da ostvare historijsku pobjedu za svoje građane

Tako je dogovoreno da se briše etnički prefiks, ali da stoji da se iz Federacije Bosne i Hercegovine bira jedan predstavnik hrvatskog naroda i svih drugih građana i jedan predstavnik bošnjačkog naroda i svih građana, a iz Republike Srpske jedan predstavnik srpskog naroda i drugih građana. Na taj način bi se svi mogli kandidirati.

Kada je u pitanju Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, dogovoreno je da više ne stoji da se bira pet Bošnjaka, pet Hrvata i pet Srba nego da da se bira pet delegata iz RS-a koji se biraju u NSRS, a iz FBiH da se bira pet delegata u Klubu hrvatskog naroda u Parlamentu FBiH i pet da se bira u Klubu bošnjačkog naroda u Parlamentu FBiH. Dakle, otklonjen je prefiks i to bi značilo provedbu presuda Suda u Strazburu.

Način izbora članova Predsjedništva BiH

No kada se došlo do modela samog izbora članova Predsjedništva BiH, elektorskog izbora, došlo je do određenih neslaganja. Predloženo je da ukupan broj elektorskih bodova iznosi stotinu i da se on daje svim kantonima, što bi značilo po deset elektorskih glasova svakom kantonu. Drugih stotinu bodova bi se proporcionalno raposredilo po kantonima u odnosu na broj stanovnika.

- To je dobar sistem jer ne pravi etničke razlike. Kantonima se daje isti startni broj bodova, ali dovodi do nesrazmjera u težini glasa pa glas iz Goražda bi bio devet puta veći od glasa iz Sarajeva – rekli su nam neki od učesnika pregovora.

Ovo je bila verzija o kojoj je razgovaralo na pregovorima u Neumu, ali je sada na stolu bio prijedlog da ovaj fiksni dio od prvih stotinu bodova, zapravo bude 200. Vjerovatno kako bi bilo izvjesnije da, uvjetno rečeno, "hrvatski" kantoni utječu na izbor članova Predsjedništva BiH. Nije poznato čiji je ovo bio model, ali je poznato da se s ovim nije složila SDA koja je pristala na stotinu kao početni broj bodova.

VEZANI TEKST - Izetbegović: Pregovori nisu propali, napravljeno je devet stepenica, treba napraviti i desetu

S druge strane, kako nam je rečeno, lider HDZ-a BiH Dragan Čović je tražio da se u kantonima koji nemaju ni hrvatsku ni bošnjačku većinu, u Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, broj elektorskih glasova dijeli po pola između dva kandidata s najviše glasova, što je bilo neprihvatljivo Venecijanskoj komisiji.

Kada je riječ o deblokadi Federacije BiH, HDZBiH je tražio da 17 delegata u Domu naroda bude odabrano samo iz kantona koji imaju više od pet posto Hrvata, dok je SDA bila za to da ostane ustavna odredba po kojoj se bira po jedan delegat iz sva tri konstitutivna naroda iz svakog kantona. Neslaganja je bilo i kod kompetencija Doma naroda Parlamenta FBiH.

Zahtjevi SNSD-a

Govora je bilo i o integritetu izbornog procesa, gdje je SNSD uputio ultimativne zahtjeve, kao i HDZ BiH koji je tražio da se članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine biraju i u Domu naroda PSBiH, što nikad nije bio slučaj.

VEZANI TEKST - Pregovori o Izbornom zakonu propali, Čović za to optužio SDA i rekao da nema uvjeta za izbore u oktobru

Ovo je tražio i SNSD. Istovremeno, SNSD je tražio i da mandat članova CIK-a bude skraćen sa sedam na pet godina, što nije pitanje integriteta izbora, a zahtjev te stranke je bio i da se ukine glasanje poštom, odnosno da bh. državljani koji žive u inostranstvu ili dođu u BiH ili glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, što bi mnogima onemogućilo da glasaju jer stanuju daleko od DKP-a.

SNSD je tražio i da se odgodi primjena nove izborne tehnologije dok se ne usvoji pilot-projekat. S druge strane, CIK je u proceduru uputio strategiju koja se tiče novih tehnologija i koja već dvije godine stoji, ali, prema informacijama, HDZBiH i SNSD nisu htjeli staviti na dnevni red.

Hoće li biti nekih novih pregovora, nije rečeno, ali vremena je sve manje i mnogi sumnjaju da će ih biti.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.