Protiv ove presude dozvoljena je žalba vijeću Apelacionog odjeljenja Suda BiH u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka presude, saopćio je Sud Bosne i Hercegovine.

Koroman je oslobođen optužbi za nezakonito zatvaranje bošnjačkih civila u SJB-u i fiskulturnoj sali, gdje su bili izloženi ubistvima, mučenjima i zlostavljanjima od aprila do septembra 1992. godine.

- Nije uspostavljena uzročno-posljedična veza između Koromana kao načelnika i nezakonitog zatvaranja civila, kao ni da je omogućavao pripadnicima vojske da dovode civile - kazala je u obrazloženju Mediha Pašić, predsjedavajuća Sudskog vijeća.

Ona je dodala da tvrdnje Tužilaštva o odgovornosti Koromana ostaju na nivou pretpostavke.

Vijeće je zaključilo da nije dokazano da je SJB imala svoju specijalnu jedinicu policije čiji bi pripadnici bili podređeni Koromanu. Pašić je kazala da su materijalni dokazi o tome manjkavi. Ona se osvrnula na svjedočenja o specijalnoj jedinici čiji su pripadnici nosili vojne uniforme, te indicijama da su bili pod nadležnošću Centra službi bezbjednosti (CSB).

Za Vijeće, kako je navela nije sporno da su postojali objekti u koje su civili nezakonito zatvarani, te da je kod nekih nastupila smrt, ali da Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da je optuženi organizovao, naredio, pomagao i podržavao nezakonita postupanja.

Vijeće je utvrdilo da nema dovoljno dokaza ni da je Koroman učestvovao u napadu na civile u više naselja na području Pala 27. maja 1992., kada je u Hrenovici izdvojeno 35 muškaraca i odvedeno u fiskulturnu salu.

Koromanu su ukinute mjere zabrane, a troškovi suđenja padaju na teret budžetskih sredstava. On je u novembru 2019. optužen za zločin protiv čovječnosti, a suđenje mu je počelo 13. janaura 2020. godine.

U optužnici protiv Koromana se, između ostalog, navodi da je on od kraja marta 1992. pa do decembra 1992. u okviru širokog i sistematičnog napada Vojske tzv. Srpske Republike Bosne i Hercegovine, kasnije Vojske Republike Srpske (VRS), Ministarstva unutrašnjih poslova tzv. Srpske Republike BiH, kasnije Republike Srpske, srpskih paravojnih formacija, usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva općine Pale, znajući za takav napad i svjestan da njegove radnje čine dio tog napada, vršio dužnost načelnika Stanice javne bezbjednosti Pale (SJB Pale).
Optuženi je, navodi se u optužnici, rukovodio SJB Pale tako što je organizirao njen rad, usmjeravao i koordinirao aktivnostima pripadnika policije aktivnog i rezervnog sastava SJB Pale kao i specijalne jedinice policije SJB Pale, a samim tim bio je odgovoran za zakonito izvršavanje poslova i zadataka pripadnika policije SJB Pale kojima je bio nadređen i nad kojima je imao stvarnu i efektivnu kontrolu.

Optužnicom mu se stavljalo na teret da je postupajući s diskriminatorskom namjerom počinio progon bošnjačkog civilnog stanovništva općine Pale zasnovan na nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi, protivpravnim zatvaranjem, nečovječnim zarobljavanjem u nehumanim uvjetima suprotno osnovnim pravilima međunarodnog humanitarnog prava.