open-navfaktor-logo
search
Kantonalni sud Sarajevo
Suđenje Arslanagiću i drugima nastavljeno direktnim ispitivanjem vještakinje finansijske struke
Direktnim ispitivanjem vještakinje finansijske struke Kerime Prašljivić, koju je angažirala odbrana, danas je u Kantonalnom sudu Sarajevo (KSS) nastavljeno suđenje u predmetu Edin Arslanagić i drugi, čiji se akteri terete za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja.
17.10.2022. u 15:01
get url
text

Optužnica uz Edina Arslanagića, bivšeg generalnog direktora 'Bosnalijeka', tereti i Šefika Handžića, Hasana Šepu, Aidu Selvić i Jasmina Šepu za inkriminacije koje su, prema tužbenim navodima, počinili kao uposlenici farmaceutske kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo, te firmi - Brštanica d.o.o. Sarajevo i Carpe Diem Sarajevo.

Nalaz i mišljenje vještakinje Prašljivić, koju je angažirala odbrana prvooptuženog, u nastavku njenog ispitivanja fokusiran je na troškove restorana u sklopu Bosnalijeka, troškove prijevoza, troškove kancelarijskog materijala i sitnog inventara, kao i detalje u vezi sa izgradnjom apartmanskog naselja Babin do na Bjelašnici, te troškove službenih putovanja i špediterskih usluga.

Opća ocjena, koja proistječe iz predočenog nalaza i mišljenja, koji vještakinja, prema vlastitim navodima, temelji na uvidu u organizacijsku strukturu Bosnalijeka, određene dokumente i fakture, jeste da "analiziranim transakcijama nije nastupila šteta za Bosnalijek".

Privatne kompanije nisu obavezne postupati po Zakonu o javnim nabavkama

Vještakinja u tom kontekstu podsjeća kako kompanije/pravna lica s većinskim privatnim kapitalom nisu obavezni postupati po Zakonu o javnim nabavkama, te tvrdi da internim, ni eksternim kontrolama nije prođaneo ništa neregularno u vezi s poslovanjem Bosnalijeka.

U osvrtu na poslovne izvještaje Bosnalijeka od 2005. do 2012. godine (inkriminirani period) vještakinja je podsjetila na Bosnalijekova milionska ulaganja u postrojenja i opremu, te proširenje proizvodnog programa s više desetina novih proizvoda, kao i osvajanje novih tržišta.

Budući da je kompanija imala značajna ulaganja u osnovnu djelatnost, te da je više od 30 posto proizvodnje realizirano u sklopu izvoza, Bosnalijek je, prema prezentiranom nalazu, bio oslobođen od plaćanja poreza na dohodak.  

Analizirajući svaku od spomenutih stavki, vještakinja Prašljivić je u u osvrtu na troškove restorana navela kako su odnosi u tom kontekstu regulirani Ugovorom o pružanju ugostiteljskih usluga između firme Brštanica i Bosnalijeka od 1. februara 2002. godine.

Kazala je kako su troškovi investicionog održavanja restorana, koji je u vlasništvu Bosnalijeka (knjižen na kontu stalnih sredstava) padali na teret Bosnalijeka, te da se radi ulaganju koje povećava vrijednost ove kompanije, a da je Brštanica bila zadužena za tekuće održavanje, uključujući sitne opravke uređaja i sl.

Vještakinja je dodala kako nije evidentirala grešku u vezi s nabavkama, te da ni u izvještajima o eksternim kontrolama nije našla zabilješke o nepravilnostima prilikom nabavke opreme za spomenuti restoran.

U pogledu nalaza koji se odnosio na prijevoz uposlenika i poslovnih partnera na simpozije, seminare i prezentacije, u vezi s čime su bile angažirane firme Brštanica i Carpe Diem, vještakinja je u direktnom ispitivanju navela kako Bosnalijek nije bio upoznat o visini provizije za to posredovanje, budući da se radi o poslovnoj tajni svakog pravnog lica.

Nije nastala šteta za kompaniju Bosnalijek

Navela je, također, kako posrednik (firme Brštanica i Carpe Diem) nisu morale imati vlastita sredstva prijevoza te da su mogli angažirati treća lica, ustvrdivši kako je kod velikih kompanija uobičajeno da se angažiraju firme za usluge ili nabavku sredstava koji se ne odnose na osnovni proizvodni program.

U nastavku su analizirani poslovni aranžmani u vezi s izgradnjom apartmanskog naselja na Bjelašnici troškovi službenih putovanja i špediterskih usluga, te je, također, zaključeno kako nije nastala šteta za kompaniju Bosnalijek, a da su fakturisani troškovi u tim segmentima bili i niži od planiranih.

S obzirom na to da zastupnik optužbe nije dobio transkript s prošlog ročišta, zatražio je da unakrsno ispitivanje vještakinje Prašljivić bude prolongirano, što je Sudsko vijeće prihvatilo, pa je nastavak suđenja u ovom predmetu zakazan za 24. oktobra.      

Suđenje Arslanagiću i drugima, koje se odnosi na inkriminacije iz perioda 2005-2012. godina, počelo je polovinom oktobra 2016. godine na temelju optužnice iz decembra 2015. i u fazi je dokaznog postupka odbrane.

Akteri slučaja se terete za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, pranjem novca, poreznom utajom i krivotvorenjem službenih isprava, te sklapanjem štetnih ugovora, a u vezi s poslovnim aranžmanima kompanije Bosnalijek i spomenutih firmi.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.