open-navfaktor-logo
search
Intervju
Tegeltija za Faktor o budžetu za ovu godinu, novom povećanju plaća, najavljenim blokadama...
Zoran Tegeltija, novoimenovani ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine, u intervjuu za Faktor odgovarao je na pitanja o budžetu za 2023, rastu plaća, mogućnosti ograničenja tog rasta funkcionerima, ali i blokadama i određenim imenovanjima.
28.02.2023. u 19:33
get url
text

VEZANI TEKST - Komšić: Lijepa vijest iz Brisela, ali čeka nas ispunjavanje 14 prioriteta

Za iduću sedmicu najavio je sjednicu Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine i mogućnost povećanja budžeta u odnosu na prošlu godinu, ali ne u rekordnom iznosu u kojem ga je u formi nacrta predložio njegov prethodnik u Minstarstvu finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda.

Tegeltija, koji dolazi iz SNSD-a i u prethodnom mandatu je bio predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao najveći uspjeh tog Vijeća ministara vidi to što je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status.

Da li će budžet institucija BiH za 2023. godinu u nacrtu biti u istom iznosu u kojem je upućen u Vijeće ministara BiH kada je na čelu Ministarstva bio Vjekoslav Bevanda, što znači rekordnih 1,331 milijardu KM ili će biti niži, s obzirom na informacije da je članovima Fiskalnog vijeća BiH koji dolaze iz RS-a prošle godine bio sporan upravo taj veći iznos?

Koliki će biti budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu, znat ćemo tek kada bude utvrđen Globalni fiskalni okvir (GFO) kojeg usvaja Fiskalno vijeće BiH. Nadam se da ćemo početkom iduće sedmice održati sjednicu Fiskalnog vijeća kada ćemo utvrditi Globalni fiskalni okvir i tada možemo razgovarati o ukupnom budžetu za 2023. godinu.

Međutim, iz perspektive prethodnih sjednica Fiskalnog vijeća mislim da nije realno da ovaj okvir bude na tom nivou jer da je takav bio prihvatljiv, bio bi usvojen u prethodnoj godini ili na prethodnoj sjednici Fiskalnog vijeća BiH. U ovom trenutku još nije izvjesno koliki će biti okvir budžeta za 2023. godinu, ali evidentno će biti značajno veći nego je bio za 2022. godinu. S druge strane, jasno je da će ovogodišnji budžet biti dovoljan za nesmetano funkcionisanje svih institucija na nivou BiH.

Izjavili ste nedavno da je od iznosa budžeta važnije da bude usvojen do kraja marta, ali zaposlenim u institucijama BiH je jako važan iznos. Hoće li biti povećana osnovica za obračun plaća na 630 KM?

Izuzetno je važan trenutak u kom periodu se usvoji budžet jer ako ga usvojite na početku godine, onda imate dovoljno vremena da implementirate sve one projekte koje ste planirali u tom budžetu. Jasno je da je zaposlenima važno kolika će biti osnovica za plaću, ali sasvim je sigurno da osnovica od 630 KM nije nešto što je bilo usaglašeno i nije nešto o čemu se pregovaralo. U ovom trenutku ne mogu reći kolika će biti osnovica za 2023. godinu. Ona će biti onolika kolike budu pretpostavke obuhvaćene Globalnim fiskalnim okvirom kojeg treba da usvojimo.

VEZANI TEKST - DOB sutra pred Vijećem ministara: Predviđeno veliko povećanje budžeta BiH za 2023. zbog primanja zaposlenih, ali...

Jedno je sigurno - plaće zaposlenima će rasti u ovoj godini kao što su rasle i u prethodnoj godini. Želim da naglasim da su plaće imale značajan rast u 2022. godini. Ako uzmete primjer zaposlenog sa visokom stručnom spremom koji ima najniži koeficijent i ako ga uporedite sa 2021. godinom, onda vidite da su plaće rasle više od 24,7 posto. To je prihvatljiv rast plaća, ali je činjenica da su one niže nego u entitetima i kantonima. Zbog toga je sigurno da će doći do rasta dijela plaća i u 2023. godini.

Zašto bi bio problem "uzeti" dodatna sredstva sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kako bi budžet institucija BiH bio veći?

Jedinstveni račun UIO nije mjesto sa koga se nešto "uzima". Taj račun je mjesto gdje se prikupljaju sredstva od indirektnih poreza i sa tog računa sredstva se dijele u skladu sa doprinosima za punjenje tog računa. Tu prvenstveno mislim na entitete i Brčko distrikt. Također, sa tog računa se osiguravaju sredstva za funkcionisanje institucija na nivou BiH. Da bi to sve bilo pravedno raspoređeno, uspostavljeno je Fiskalno vijeće BiH koje usvaja Globalni fiskalni okvir i vrši raspodjelu sredstava od prihoda indirektnog oporezivanja.

Bilo bi lako uzeti sa Jedinstvenog računa, ali mora biti dovoljno novca entitetima i kantonima jer upravo iz njihovih budžeta vrši se finansiranje najvažnijih aktivnosti, poput socijalnih i kapitalnih projekata, od škola i vrtića do autoputeva, bolnica i svega što je najpotrebnije građanima u BiH. Dakle, Jedinstveni račun nije mjesto sa kojeg se nešto "uzima" nego mjesto sa koga se pravilno raspoređuje na sve nivoe vlasti u BiH.

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine postoji opredjeljenje da prije usvajanja budžeta bude riješeno pitanje plaća funkcionera u smislu da se eventualno povećanje osnovice ne odnosi na ministre, parlamentarce, članove Predsjedništva BiH, te da Vijeće ministara BiH nađe odgovarajuće rješenje. Koje bi bilo rješenje i podržavate li onemogućavanje rasta plaća zvaničnika?

VEZANI TEKST - Rasprava o rastu plaća funkcionera: I NiP će glasati protiv mišljenja komisije na čijem je čelu NiP-ovac

Nisam taj koji će odlučivati o tome kome će rasti plaće, a kome ne jer imamo Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH i taj zakon, kao i druga zakonska rješenja, donosi Parlamentarna skupština BiH. Ne znam kakva su opredjeljenja Parlamentarne skupštine BiH, ali ono zakonsko rješenje koje se sada nalazi u proceduri daleko je od rješenja koje je potrebno bilo kome u BiH.

U tom rješenju je sadržano mnogo populističkih mjera, a u njega je ugrađeno mnogo stvari koje su u suprotnosti sa postojećim Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH. U ovom trenutku Ministarstvo finansija i trezora BiH fokusirano je da se usvoji budžet i da se osigura rast osnovice za plaće, prvenstveno zbog onih koji imaju najniže plaće. Da li će doći do povećanja za one koji imaju najveće plaće, to će se ipak morati riješiti kroz odgovarajuće zakonsko rješenje. Moram ponoviti, ono što je trenutno u proceduri ne doprinosi da to bude pravedno, a još manje doprinosi da to bude raspoređeno na zakonit način.

Iz parlamentarnih klupa se tokom prošlog mandata moglo čuti da je saziv Vijeća ministara BiH, na čijem ste čelu bili, "najlošiji dosad". Jeste li mogli više i zašto niste?

O tome sude oni koji su bili opozicija u prethodnom izbornom ciklusu i koji su ponovo opozicija poslije ovih izbora, a opozicija su zato što nisu dobili podršku građana. Ono što sam rekao u trenutku dok sam obrazlagao svoj ekspoze u Parlamentarnoj skupštini BiH jeste da će građani suditi o nama kako radimo i kako ćemo raditi u budućosti. Građani su jedini koji imaju pravo da kroz izborni ciklus definišu ko je kako radio. Na izborima građani ocjenjuju rad dajući podršku pojedinim partijama i pojedincima koji su radili u tim institucijama. Ja mislim da su građani dali najbolju ocjenu ko je kakav bio u periodu između 2018. i 2022. godine. Rezultat je jasan.

Da li se moglo više, uvijek može više. Malo je vremena da sada obrazložim zašto nismo više, počevši od mnogih blokada koje su se pojavile do formiranja Vijeća ministara BiH sa kašnjenjem više od godinu, a da ne govorimo o pandemiji i drugim problemima. Mislim da je Vijeće ministara u prethodnom sazivu, s obzirom na okolnosti u kojima je radilo, postiglo adekvatne rezultate.

VEZANI TEKST - Žestoka rasprava o kandidatima za ministre i zamjenike: Spominjani divlji fakulteti, Kaligulin konj, upitne sigurnosne provjere

Šta je prema Vašem mišljenju najveći uspjeh prethodnog Vijeća ministara BiH? Šta će Vam biti prioritet kao ministra finansija i trezora BiH?

Ako bismo to rekli u jednoj rečenici, onda je to što je BiH dobila kandidatski status. Mnogi sada žele da kažu da su drugi više doprinijeli od izvršne vlasti, ali je Vijeće ministara provodeći reforme i clijeve koje je pred nas postavila Evropska komisija stvorilo uvjete da se osigura kandidatski status BiH.

Druga stvar je da se poslije dugog niza godina popravio položaj zaposlenih u institucijama kroz rast njihovih primanja. Prioritet Ministarstva finansija i trezora BiH u idućem periodu bit će stvaranje neophodnih pretpostavki za osiguranje dovoljno finansijskih sredstava za nesmetan rad svih institucija kao i provođenje svih refomi koji se nalazi na putu evropskih integracija.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) je najavio blokadu projekata u FBiH ako Vijeće ministara BiH ne usvoji prijedlog za zaključivanje međunarodnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji gasne istočne interkonekcije. Hoćete li i Vi kao ministar finansija i trezora BiH blokirati projekte u FBiH?

Republika Srpska nije ta koja blokira projekte i nije to radila ni u prethodnom periodu i ne želi da dođe do blokade projekata ni u budućnosti. Jedan od naših uvjeta, kad smo pregovarali o uspostavljanju većine za novo Vijeće ministara, bio je da niko nikome neće uvjetovati bilo koji razvojni projekat ma u kom se on entitetu ili općini realizovao, te da ćemo zajedno raditi na tome da dođe do deblokade projekata koji su u ovom momentu na ovaj ili onaj način blokirani. Tada smo dobili saglasnost i podršku svih koji su tada razgovarali da do blokade razvojnih projekata ne smije da dođe i da se oni moraju odblokirati. Nažalost, poslije toga su došle neke druge reakcije.

VEZANI TEKST - Košarac: Ako Vijeće ministara ne usvoji istočnu interkonekciju, blokirat ćemo projekte za Federaciju

Moj poziv svima u BiH je da ne blokiraju razvojne projekte bez obzira na to iz kog entiteta ili lokalne zajednice dolaze. Dakle, pustite razvoj, odvojite razvojne projekte od nekih političkih tema. Mislim da je ministar Košarac rekao kao jednu vrstu upozorenja da projekat istočne interkonekcije, koji je spreman da ide u realizaciju, ne bude žrtva nekih loših odnosa unutar FBiH, a jedan od tih nesporazuma unutar Federacije je pitanje istočne interkonekcije. Ministri Košarac, Nešić (Nenad, ministar sigurnosti BiH iz DNZ-a) i ja nećemo blokirati projekte u BiH vjerujući da ni oni drugi koji sa nama čine većinu neće pribjegavati principu da se vrši blokada bilo kojeg projekta.

Vijeće ministara BiH je imenovalo direktora OSA-e, zamjenika direktora i glavnog inspektora. Zakonom je propisano da imenovanju prethodi procedura u kojoj učestvuju Predsjedništvo BiH, Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e i Izvršno-obavještajni odbor, ali Zajednička komisija još nije imenovana. Možete li pojasniti zašto nije do kraja ispoštovana procedura?

Vijeće ministara BiH donijelo je odluku u skladu sa predviđenim procedurama.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.