open-navfaktor-logo
search
Pravila i mogućnosti
Treba li odrediti donju granicu izlaznosti ili kazniti birače za neizlazak na izbore?
Održani su prijevremeni izbori u četiri bh. grada i dvije općine i dok se čeka da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine potvrdi rezultate izbora, na jednoj od posljednjih sjednica CIK-a skrenuta je pažnja da je za gradonačelnika Zvornika bio samo jedan kandidat, što nije prvi slučaj, a ne postoji donja granica izlaska izbornog tijela.
17.02.2023. u 21:26
get url
text

VEZANI TEKST - Jesu li birači prevareni kada (grado)načelnici usred mandata odu na drugu funkciju

- Donosioci odluka bi morali ovo pitanje razmatrati. To je sistemsko pitanje našeg izbornog sistema. Ova pitanja nisu za CIK, ali treba ukazati na te stvari jer i na redovnim i prijevremenim izborima ima osnovnih izbornih jedinica gdje se pojavljuje samo jedan kandidat. To se treba postaviti i sa aspekta troškova, ideje političkog pluralizma, natjecanja programa – rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, na sjednici uoči prijevremenih izbora održanih 5. februara.

Na ovim prijevremenim izborima za gradonačelnika Zvornika kandidovao se samo Bojan Ivanović iz SNSD-a, a izlaznost je bila 29,10 posto, tako da je za Ivanovića glasalo 15.318 od 53.830 birača. 

Alma Čolo, koja je bila predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva i zastupnica SDA u prošlom sazivu Parlamentarne skupštine BiH, kazala je da se u prijedlozima izmjena nikada nije pominjalo pitanje utvrđivanja donje granice izlaznosti, ali je postojao prijedlog delegata Zlatka Miletića kojim bi se birači obavezali na izlazak na izbore, a u slučaju neopravdanog neizlaska na glasanje bi snosili odgovarajuće sankcije.

- Neke zemlje imaju takvo rješenje. Ono nije protivno pravnom poretku, samo je pitanje kakve konsekvence propisati. Možda ići s nekom novčanom kaznom – rekla je Čolo dodavši da bi bilo dobro tako nešto uraditi jer je biračko pravo i pravo i obaveza.

Čolo je odgovorila i da bi bilo svrsishodno odrediti donju granicu izlaznosti, ali je pitanje šta ako se ne postigne taj prag pa se izbori moraju ponoviti.

- Ako bi birači imali obavezu izaći na izbore, onda ne bi trebao taj donji prag. Trebalo bi razmotriti tu opciju mada ne vjerujem da ima političke volje da se nešto ozbiljno uradi po pitanju izlaska birača na izbore – istakla je Čolo.

Na pitanje da li je CIK imao prijedloge u ovom pravcu i šta predlaže, Arnautović je kazao da je po Izbornom zakonu BiH ovo pitanje u nadležnosti entitetskih ustava, zakona i statuta lokalnih zajednica, odnosno gradova i općina. Tvrdi da nije zadatak CIK-a da inicira takve izmjene, ali da će na ove stvari ukazati u godišnjem izvještaju Parlamentu BiH.

VEZANI TEKST - CIK objavio preliminarne rezultate za gradonačelnike i načelnike, u Srebreniku razlika samo 102 glasa

On je istakao da bi bilo dobro razmisliti o donjoj granici izlaznosti kada su u pitanju lokalne zajednice, dodavši da nije isto 40 posto izlaznosti na 1.000 birača u nekoj maloj općini i 40 posto izlasnosti na daleko većem broju birača u nekom gradu.

Također, rekao je Arnautović, na primjer u Hrvatskoj, kada se bira gradonačelnik, zajedno s njim na listi je i kandidat za zamjenika, ali se mandat zamjenika aktivira tek ako gradonačelniku prije vremena prestane mandat.

- Kada bi se birao i zamjenik, izbjeglo bi se da imamo prijevremene izbore, kao sada što smo imali, samo zbog političke volje, što su (grado) načelnici poželjeli otići na druge položaje, a te izbore plaćaju budžeti lokalnih zajednica. Drugi aspket je pluralizam. Je li ostvaren pluralizam u Neumu gdje je godinama isti kandidat, ili u Kreševu, ili sada u Zvorniku – dodao je Arnautović.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.