Uvodničari na tribini bili su profesor ustavnog prava Kasim Trnka, predsjednik Savjeta Vijeća, profesorica na Pravnom fakultetu Zenica Maša Alijevič i docent Sedad Dedić. Tribinu je moderirao generalni sekretar Vijeća Emir Zlatar.

Trnka je istakao da Savjet za ustavno-pravna, društvena i politička pitanja VKBI smatra korisnim da se u javnom medijskom prostoru ponovo pokrene priča o građanskoj državi.

-Zahvaljujući našim političkim odnosima ona je bila potpuno potisnuta. I u javnosti se ne govori o pravim vrijednostima građanske demokratije. Stalno se potencira da se za to zalažu bošnjački intelektualci jer zagovaraju majorizaciju nad Srbima i Hrvatima, što nije tačno. Moguće je napraviti građanski državu u kojoj će se poštovati nacionalna ravnopravnost - rekao je Trnka.

On je naglasio da su Evropska komisija i Evropski sud za ljudska prava upozoravali da postojeći koncept sa konstitutivnim narodima nije kompatibilan sa evropskim pravnim naslijeđem i da Bosna i Hercegovina mora preduzimati radikalne reforme u tom pogledu.

Alijevič je kazala da tribina tematizira argumente zašto bi Bosna i Hercegovina mogla da bude građanska država, odnosno šta bi se trebalo uraditi da ona to bude.

- U ovom momentu nerealno je govoriti o tome da bi BiH to mogla tako lako biti. To je dugotrajan i spor proces koji bi podrazumijevao jačanje građanskog principa nasuprot etničkog, provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava ,implementiranje preporuka i mjera Evropske komisije, a kako bi se stvorila određena baza, politika koja bi išla ka realizaciji ideje - kazala je Alijevič.

U raspravi su razmatrani aspekti funkcionisanja građanske države u modernim demokratskim društvima. U daytonskom ustavnom poretku Bosne i Hercegovine elementi građanske demokratije se, kako je rečeno, kombinuju sa dominantnim predstavljanjem nacionalnih zajednica tri konstitutivna naroda.

Na tribini je naglašeno da u ustavnoj teoriji i praksi postoje demokratska rješenja koja uspostavljaju harmoničan odnos između nacionalne ravnopravnosti i građanskog društva, te je naveden primjer Crne Gore, kao multinacionalne zajednice u kojoj nijedan narod ne čini natpolovičnu većinu. Istaknuto je da Crna Gora nije uspostavila model građanske demokratije da sigurno ne bi postigla rezultate kao što su članstvo u NATO savezu i veliki napredak u približavanju EU.