open-navfaktor-logo
search
Urađena strategija
Tužbe, postupci: Kako se sve BiH može boriti protiv namjere Hrvatske da odlaže nuklearni otpad blizu granice
Po pitanju odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, Bosna i Hercegovina bi mogla jednostrano podnijeti tužbu protiv Hrvatske Međunarodnom sudu pravde u Hagu na osnovu pravila forum prorogatum, a mogla bi razmotriti i direktno pokretanje postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava.
28.07.2022. u 07:39
get url
text

Ovo su neke od procesnih mogućnosti koje ima naša država, a koje su navedene u nacrtu strategije pravne zaštite interesa BiH u vezi s pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore. Lokacija se nalazi oko šest kilometara zračne linije od državne granice sa BiH. Strahuje se od posljedica odlaganja na 13 općina u BiH u slivu rijeke Une, te na 222.319 stanovnika koji žive na tom području.

Važan korak

Ova strategija, koju je sačinio pravni tim, treba da se nađe pred Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, a njeno usvajanje je, prema riječima ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca, važan korak u pravnoj borbi protiv namjere Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo u neposrednoj blizini granice.

Košarac je rekao da očekuje da će se strategija što prije naći pred Vijećem ministara, a da je najavljeno da će biti jedna od tačaka na narednoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

VEZANI TEKST - U Parlament BiH upućen "polovičan" dokument, šta je strategija pravne zaštite BiH zbog Trgovske gore

- Od 2015. godine do današnjeg dana (maj 2022. godine) BiH je preduzela niz diplomatskih, političkih i pravnih aktivnosti, ali ne može se zaključiti da je s Hrvatskom stvoren ozbiljan međudržavni dijalog povodom tog pitanja.

Sve aktivnosti su se manje-više svodile na razgovore oko zabrinutosti BiH zbog izgradnje odlagališta, bez formalne uključenosti BiH u sam postupak. Razlog za takav slijed događaja većinom je bila činjenica da predmetna lokacija nije bila definitivno utvrđena, te da nije pokrenut postupak procjene utjecaja na životnu sredinu, dok je Hrvatska sve vrijeme deklarativno izražavala svoju spremnost da će u cijelosti ispoštovati odredbe Espoo konvencije – navedeno je u strategiji.

Osim mogućnosti obraćanja Međunarodnom sudu pravde i Evropskom sudu za ljudska prava, u nacrtu strategije je navedeno da bi se BiH trebala obratiti Komitetu za implementaciju Espoo konvencije (Konvencija o procjeni okolinskih utjecaja u prekograničnom kontekstu) zbog neizvršavanja konvencijskih obaveza Hrvatske, prije svega obaveze o odgovarajućoj notifikaciji BiH i bh. javnosti.

- Iz prakse Komiteta za implementaciju može se zaključiti da njegove preporuke imaju značajan efekat na države članice – piše u pojašnjenju.

Hrvatska nije kooperativan partner

Nadalje se spominje i Komisija za međunarodno pravo UN-a, gdje bi BiH mogla pokušati dogovoriti s Hrvatskom arbitražni ili sudski način rješavanja eventualnog spora.

Strategija navodi i potrebu aktiviranja diplomatije, uključujući da putem svoje diplomatske misije pri sjedištu UN-a u New Yorku službeno obavijesti ovu međunarodnu organizaciju, generalnog sekretara, Generalnu skupštinu UN-a ili Vijeće sigurnosti UN-a, o međunarodnom sporu s Hrvatskom i time iznese spor na rješavanje pred UN-om.

Strategija je dala i sedam zaključaka. Prvi bitan je da BiH ne može bez jasne, dokazane argumentacije i činjenica osporavati lokaciju Trgovske gore. 

- U protivnom, može se samo osloniti na karitativnost i uviđavnost Republike Hrvatske kao susjedne države sa željom BiH da Trgovska gora ne bude definitivna lokacija. Bez prejudiciranja budućih stavova, na osnovu do sada utvrđenog činjeničnog stanja, takav stav Hrvatske ne nazire se u njezinim aktivnostima i stavovima. Upravo suprotno tome, dosad se nije pokazala kao transparentan i kooperativan partner – piše u strategiji.

VEZANI TEKST - Agencija objasnila: Zašto je sve sporna gradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

Nadalje se zaključuje da BiH treba intenzivirati diplomatske i međunarodnopravne aktivnosti u cilju upoznavanja međunarodnih institucija i država o utjecaju i riziku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško na lokaciji Trgovske gore.

- U proces bi naročito trebalo pokušati uključiti i države kroz koje protiče rijeka Dunav imajući u vidu potencijalni negativni utjecaj odlagališta na istu preko rijeka Une i Save – dodaje se.

U zaključcima se ističe i da postoji osnov za zaključak da je Hrvatska prekršila Espoo konvenciju i SEA protokol iz 2003. godine i potrebno je pokrenuti postupak pred Implementacionim komitetom Espoo konvencije, kao i intenzivirati diplomatsku i stručnu saradnju s Delegacijom Evropske unije u BiH te posebno ukazati na stav da Hrvatska nije u cjelosti ispoštovala Direktivu 2011/92/EU.

Nacrt strategije možete pročitati ovdje.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.