Dodik je na svom Twitter nalogu objavio da je potpisao ukaz Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji je Narodna skupština RS usvojila na sedmoj posebnoj sjednici, održanoj 21. juna 2023. godine, uz fotografiju samog ukaza.

VEZANI TEKST - Dodik prkosi i traži belaja: Kakav će biti odgovor Schmidta i Zapada na potpisani ukaz?

Prošlog vikenda je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH nakon niza odluka Narodne skupštine koje se odnose na nepoštivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.

Visoki predstavnik je također poništio ove odluke. Izmjenama Krivičnog zakona Schmidt je kao krivično djelo predvidio neizvršavanje odluka ili sprečavanje izvršavanja odluka visokog predstavnika.

Iz Tužilaštva su za Detektor kazali da zajedno sa partnerskim institucijama i agencijama za provedbu zakona prate situaciju u pogledu postojanja elemenata krivičnih djela iz nadležnosti Tužilaštva.

- Tužioci će u tom smjeru provjeriti sve dostupne informacije, o čemu će javnost biti obaviještena - navodi se u odgovoru, bez dodatnih pojašnjenja.

Dodik je potpisivanje ukaza o proglasu zakona kojim se neće objavljivati odluke visokog predstavnika uradio planski i s namjerom, smatra Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava, "jer sada i ako dođe do krivičnog gonjenja, iz Republike Srpske će postavljati pitanje legaliteta visokog predstavnika u BiH". 

- Ipak, mislim da Tužilaštvo BiH mora reagovati na ovakav čin. Čitavu strategiju posljednje vrijeme Dodik i političari iz Republike Srpske grade upravo na postavljanju pitanja legaliteta visokog predstavnika. Kako će se ovo pravno raspetljati, ostaje da se vidi - kaže on.

Vlado Adamović, advokat i bivši dugogodišnji sudija kaže da je sam čin potpisivanja ukaza predmet za opservaciju i Tužilaštva BiH, ali i Ureda visokog predstavnika.

- To je isključivo odnos radnji protiv Tužilaštva i OHR-a, i kako se oni postave, tako će se pokazati dalje djelovanje Dodika. Sve ostalo su samo "želje i čestitke". Ako Tužilaštvo BiH ovo ocijeni kao radnju za gonjenje, kao i OHR u okviru svoje nadležnosti, onda treba vidjeti rezultate i davati neki dublji komentar. Kao i u slučaju da ništa ne poduzmu - kaže on za Detektor.

Advokat Miodrag Stojanović smatra da je suštinsko pitanje koga će Tužilaštvo goniti – zastupnike Narodne skupštine, predsjednika Skupštine ili Milorada Dodika.

- Ko će, recimo, uhapsiti Dodika i kojim resursima? Ovo je jako kompleksno i složeno, prije svega političko pitanje. Mi imamo 1.000 razloga ponovo da se "tučemo", ali ja vjerujem da će ovo uskoro biti "bura u čaši vode" i da ćemo prevazići sve ove probleme - kaže on.

Stojanović dodaje da je pitanje neobjavljivanja odluka Ustavnog suda, što je nedavno određeno novim zakonom u Republici Srpskoj, zaista presedan u pravnoj legislativi, jer je obaveza obje entitetske skupštine da poštuju odluke Ustavnog suda.

- Ipak, šta se sve dešavalo u vezi Ustavnog suda, izmjenom njegovog pravila 39 o radu, te da postoji problem sa izborom sudije iz reda srpskog naroda, onda i ne čude postupci vlasti iz Republike Srpske. Ja zaista ne pravdam postupke, ali ih mogu razumjeti - kaže on.

VEZANI TEKST - Dodik potpisao Ukaz o proglašenju zakona kojim se neće objavljivati odluke Christiana Schmidta

Advokat Aleksandar Jokić ističe da se novim dešavanjima proisteklim iz odluka i zakona koje je donijela Narodna skupština dobio i set novih krivičnih djela o kojima do prije sedam dana niko ništa nije znao.

- Lako je reći da je nešto antidejtonski, ali treba to i dokazati. Nije to jednostavno kako laički svi misle. Koji su to elementi krivičnog djela, koji će to vještak utvrditi i niz drugih pitanja se stavlja na teret Tužilaštvu, a što je iz ugla Krivičnog zakona BiH jako teško dokazati - smatra on.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH je saopćila na svom Twitteru da je ovakav Dodikov čin neustavan i namjeran napad na Dejtonski mirovni sporazum, bosanskohercegovački ustavni poredak i samu državu.

- Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine i nastavit će smatrati pojedince uključene u antidejtonsko ponašanje odgovornim za svoje postupke - naveli su iz ove ambasade.

Nakon što su zastupnici usvojili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji predviđa da se odluke najviše sudske instance neće primijenjivati na području entiteta te Zakon kojim se predviđa neobjavljivanje odluka visokog predstavnika, Schmidt je 2. jula ove zakone stavio van procedure, odnosno izmijenio Krivični zakon BiH.

VEZANI TEKST - Američka ambasada: Dodik smišljeno napada Ustav i državu BiH

Schmidtovom odlukom, između ostalog, dodan je novi član Krivičnog zakona BiH koji se tiče neizvršavanja implementacije odluke visokog predstavnika.

Tu se, između ostalog, navodi da će se osoba koja je odgovorna za funkciju ili obnaša funkciju na bilo kojem nivou vlasti u BiH – od države do mjesne zajednice – a koja ne impelmentira ili ne izvršava, ili sprječava izvršavanje odluke visokog predstavnika, kaznit zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Prema novom članu, osoba koja je direktnom ili indirektnom naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprječava izvršenje odluke visokog predstavnika, a koja informiše nadređenog da je taj postupak krivično djelo, može biti blaže kažnjena. Osoba koja je naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprječava izvršenje odluke visokog predstavnika, a koja o tome informiše tužitelja, neće biti kažnjena.

Do trenutka objavljivanja ovog teksta Detektor nije dobio komentar iz Ureda visokog predstavnika o Dodikovom ukazu.