open-navfaktor-logo
search
Čekaju vječni smiraj
U mrtvačnici u Tuzli nalaze se posmrtni ostaci još 220 žrtava genocida
U Podrinje identifikacijskom projektu (PIP) u Tuzli, u okviru Komemorativnog centra Tuzla, nalaze se posmrtni ostaci još 220 žrtava genocida u Srebrenici, koje porodice nisu identifikovale, nisu dale saglasnost za njihov ukop ili nema podudaranja za DNK.
09.07.2021. u 07:52
get url
text

Kako nam je kazala Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH, 88 žrtava je identifikovane uz pomoć DNK metode, ali još nije završena zvanična identifikacija, odnosno, nisu ih identifikovali članovi porodice.

- Za žrtve koje porodice jesu identifikovale, porodice moraju dati saglasnost za njihov ukop. Razlog zašto to do sada nije učinjeno uglavnom je oskudnost skeleta i porodice se nadaju da će se u narednom periodu pronaći dodatni dijelovi skeleta kako bi se oni kompletirali i bili ukopani. S druge strane, imamo još 38 identifikovanih bez saglasnosti za ukop. Porodice su potpisale zapisnik o identifikaciji, ali nisu još spremne za tu konačnu odluku – istakla je Fazlić.

Bez podudaranja DNK

Prema njenim riječima, posmrtni ostaci 94 žrtve vode se kao NN, odnosno nisu identifikovane.

- Za njih imamo izlovanu DNK, taj uzorak DNK nije se podudario ni sa jednim uzorkom krvi sa kojim raspolažemo u bazi ICMP-a. Te žrtve nemaju zvanični identitet. Razlog tome uglavnom je činjenica da oni ili nemaju žive srodnike od kojih bi se mogao uzeti DNK ili srodnici eventualno nisu dali uzorak, pa nemamo podudaranja kako bi oni konačno dobili ime i prezime – objasnila je.

Ipak, iz Instituta za nestale BiH sigurni su da se tu radi o žrtvama iz Srebrenice.

- Ti posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama u kojima su pronađene deseci, stotine žrtava iz Srebrenice koje su do sada identifikovane – dodala je Fazlić.

Emza Fazlić

Odgovarajući na pitanje kada i na koji način bi se mogao utvrditi njihov identitet, Fazlić je kazala da bi u tome eventualno mogao pomoći napredak nauke i tehnologije.

- Tako bi se možda od njihovih mrtvih srodnika, kada se suzi spisak žrtava koje će ostati neidentifikovane, eventualno mogli uzeti uzorci za DNK analizu da pa da se vrši neko uparivanje. Međutim, to je, da tako kažemo, na dugom štapu, nešto što je komplikovan i dug proces.

Naša sagovornica je navela slučaj žrtve koja je davno ekshumirana i postojao je izolovan DNK, ali nije bilo podudaranja.

- Tek je par godina unazad došlo do unapređenja tehnologije koja se upotrebljava pri DNK identifikaciji i od srodnika se uspio upariti taj "match", te identifikovati žrtva koja će se ukopati ove godine u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari.

Odbijaju dati krv

Osim što u nekim slučajevima nema živih srodnika, problem je i to što ljudi ponekad odbijaju dati uzorak krvi za DNK analizu.

- Uglavnom se to dešava kod slučajeva pogrešnih klasičnih identifikacija. Porodice koje su već klasično identifikovale svoje najmilije, a postoji sumnja da nije tačna ta identifikacija, jednostavno odbijaju da daju krv, bojeći se da će ostati bez mezara svojih najmilijih, bez posmrtnih ostataka koji se već nalaze na određenom grobnom mjestu – istakla je.

Ove godine u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari ukopat će se posmrtni ostaci 19 žrtava genocida. 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.