Miršačića je predložila braniteljica premijera Novalića Vasvija Vidović, kako je kazala, kao svjedoka na opće okolnosti u kojima se našla Vlada Federacije BiH nakon proglašenja pandemije koronavirusa. 

Vidović je pojasnila da joj je namjera da Sudskom vijeću predoči okolnosti u kojima su nabavljani sporni kineski respiratori, s obzirom na to da, kako je kazala, Tužilaštvo tu činjenicu uopće nije uzimalo u obzir. 

Miraščić, inače doktor ekonomskih nauka i stručnjak za makroekonomiju, koji predaje na više univerziteta u BiH i SAD-u, na početku svjedočenja je, odgovarajući na pitanja advokatice Vidović kazao kako on nije uposlenik Vlade FBiH, već da je angažiran u sklopu projekta Vlade Ujedinjenog Kraljestva.

Ispričao je da su još početkom 2020. godine, odnosno nakon izbijanja pandemije koronavirusa, postojale procjene da će doći do krize koja bi mogla imati veće posljedice čak i od velike depresije. Kazao je da su prvi zabrinjavajući podaci došli iz Italije i da se znalo da će doći do velikih poremećaja globalnog lanca snabdijevanja. 

Vidović je pitala svjedoka da li mu je poznato da je postojao veliki pritisak za nabavku medicinske opreme, te prezentirala u sudnici kako su o tome izvještavali svjetski i domaći mediji. 

- Da li su ovakve informacije stizale do Vlade - pitala je, na što je svjedok odgovorio potvrdno. 

"Kravić za N1: Respiratori trebali stići u BiH, proizvođač ih poslao u Italiju" od 13. marta 2020., "BiH se okreće Kini, nema više respiratora iz EU", od 17. marta 2020., neki su od članaka koje je citirala Vidović, a svjedok je potvrdio njenu tezu da su ovakve informacije zasigurno stvarale pritisak na Vladu. 

Na pitanja da li mu je poznato da su SAD i EU u to vrijeme zabranile izvoz medicinske opreme, svjedok je kazao da mu je to bilo poznato, kako iz sredstava javnog informisanja, tako i iz razgovora sa kolegama. 

- Pritisak je rastao na dnevnoj bazi. Pokušavalo se iznaći rješenje i počelo se razmišljati o mjerama koje bi amortizovale udar na ekonomiju kako FBiH, tako i BiH u cjelini - kazao je Miraščić. 

Vidović ga je pitala i o tome da li su se svjetske vlade, izvršni organi, pa čak i tajne službe, uključivale u nabavku medicinske opreme, na što je prigovorio tužilac Mirza Hukeljić, kazavši da su pitanja koja postavlja svjedoku sugestivna. Vidović je potom pitala svjedoka da li mu je poznata reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i njegov stav kada je u pitanju nabavka medicinske opreme, na što je svjedok kazao kako "zna da je bilo pokušaja da se na sve moguće načine nabavi medicinska oprema". 

Upitan da li je zabrana izvoza iz EU i SAD-a utjecala i kako, kazao je da kao ekonomski stručnjak može reći da "ako je roba deficitarna na jednom tržištu, okrećete se ka drugim tržištima". 

Svjedok je na upit braniteljice da li je Vlada FBiH imala neke aktivnosti kao odgovor na pandemiju koronavirusa tokom januara i februara 2020. godine kazao da je krajem januara održana sjednica Vlade na kojoj je donijeta odluka o izdvajanju sredstava Zavodu za javno zdravstvo, da su te aktivnosti nastavljene i da se užurbano radilo na stvaranju pretpostavki rebalansa budžeta kako bi ostvarili uštede sredstava koja bi se preusmjerila za borbu protiv pandemije, odnosno za intervencije u privredi, a kako bi ublažili prvi ekonomski udar. 

Potvrdio je da su prema Vladi upućivani brojni zahtjevi, između ostalog od Svjetske banke, UN-a, UNDP-a, sindikata, udruženja poslodavaca, nižih nivoa vlasti...

- Kabinet premijera se maksimalno bavio tim stvarima - kazao je. 

Svjedok je kazao da su se neke odluke donosile prije, ali da je većina njih donijeta nakon proglašenja stanja prirodne nesreće, te naglasio da "smo imali dešavanja da su se privatni obrti zatvarali i da je 28.000 ljudi ostalo bez posla". 

Nakon što je Vidović pitala svjedoka o tome da li je Vlada uspostavila saradnju sa drugim tijelima na nivou države, tužilac Džermin Pašić je uputio prigovor relevantnosti.

- Ovo su okolnosti koje veze nemaju sa optuženjem - kazao je Pašić, na što je Vidović odgovorila kako želi da pokaže čime se sve Vlada i premijer bavio u vrijeme koje je predmet optužnice.

- Tužilaštvo se time uopće nije bavilo, već je pod durbin stavilo jedan događaj i prikazalo da se premijer ničim nije bavio nego organizovanjem kriminalne grupe - kazala je Vidović. 

Nakon što je sutkinja Džemila Begović dozvolila da svjedok odgovori, on je pojasnio da je Vlada uspostavila koordinacioni odbor za saradnju na državnom nivou, da su uputili inicijativu Vijeću ministara za preferenciju domaćih proizvođača sa pet na 50 posto, kao i da su stalno dolazili prijedlozi mjera od nižih nivoa vlasti, da su mnoge mjere analizirali, užurbano radili na rebalansu budžeta i iznalaženju dodatnih sredstava, kao i na donošenju zakona o ublažavanju negativnih posljedica koji je, kako je naveo, jako složen. 

Svjedok je također kazao da kabinet premijera nije imao odsutnih, da su radili u punom kapacitetu, ali da je u svim drugim ministarstvima bilo i po 70 posto manje uposlenika, što je značilo i više obaveza za one koji su radili, te da se to odražavalo i na rad premijera. 

Vidović je svjedoka podsjetila na problem sa nabavkom vakcina, te pitala da li je premijer pisao neke akte, na što je svjedok odgovorio da je Novalić "potpisao sigurno 50 pisama namjere za dobavljače" i da su ona davana svakome "ko god je imao bilo kakvu mogućnost da nabavi". 

Optuženi Fahrudin Solak pitao je svjedoka da napravi paralelu između stanja nesreće usljed poplava 2014. godine i u vrijeme proglašenja stanja nesreće usljed pandemije 2020. 

- Isto. Tražio se brzi odgovor i bio je veliki pritisak - kazao je Miraščić, na što je Solak pitao koja institucija je u takvim okolnostima najviše izložena, na što je on kazao da je to Federalni štab civilne zaštite, na čije prijedloge Vlada i donosi odluke. 

Upitan da li je ikad Vlada kompletne svoje rezerve potrošila za jednu stavku kao u slučaju nabavke respiratora, kazao je da nije. 

Hodžić je pitao svjedoka, da li se kao stručnjak iz ekonomije slaže s njim da uopće nije čudno da se neke firme koje se inače nečim ne bave u ovakvim okolnostima prenamijene da bi preživjele.

Miraščić je kazao kako se "svaka firma bavi svim i svačim, a neke čak i mijenjaju djelatnost da bi preživjele". 

Tužilac Džermin Pašić je pitao svjedoka da li postoji ijedan zvanični akt kojem tržištu se obratiti u slučaju zabrane izvoza iz EU-a i SAD-a, na što je on kazao da misli da nema.  Također je pitao da li je Vlada angažirala nekog konsultanta iz oblasti zdravstva, na što je odgovorio odrično. Potvrdno je odgovorio na pitanje je li Vlada obavezna odgovoriti na posljedice u slučaju prirodne nesreće. 

Svjedok je na pitanje tužioca rekao da mu nije poznato da je Ured premijera zaprimao ponude za nabavku medicinske opreme, a također je kazao da ne zna za pisma namjere za nabavku respiratora. 

Za naredno ročište odbrana je najavila svjedočenje Željka Siladžija iz Ureda za zakonodavstvo, a koji će svjedočiti o okolnostima vezano za navode iz optužnice o donošenju odluka o izdvajanju sredstava. Kako je navela Vidović, radi se o svjedoku koji je "učestvovao u izradi svih nama bitnih odluka". 

Suđenje će se nastaviti 9. marta.