Umjesto rasprave u radu OSA-e, što je nadležnost Komisije koju sugerira sam njen naziv, na prijedlog predsjednika Nermina Nikšića (SDP) se raspravljalo o diplomi generalnog direktora OSA-e Osmana Mehmedagića. Nikšićeve prijedloge objeručke su prihvatili članovi Komisije iz SNSD-a i HDZ-a BiH, koji su, podsjetit ćemo, šefa SDP-a izabrali na čelnu poziciju u toj Komisiji.

Višemjesečno problematiziranje validnosti fakultetske diplome direktora OSA-e, u kojem Nikšić ima neobično sinhronizirane stavove sa SNSD-om i HDZ-om BiH, nametnulo je neregularnost te diplome kao neupitnu činjenicu, te kao osnovnu odrednicu koja definira rad ove Agencije.

Diplomu direktora OSA-e, podsjetit ćemo, nije poništio niti jedan sud na osnovu utvrđene neregularnosti pri njenom stjecanju, već Inspektorat RS-a, kojeg u potpunosti kontrolira koalicija okupljena oko SNSD-a. Koliko je odluka o poništavanju diplome politički motivirana, svjedoči i činjenica da je Vlada RS-a ekspresno smijenila direktoricu Inspektorata nakon što je ta ustanova odgodila poništenje diplome. Prvi potez novog direktora bilo je upravo stavljanje van snage rješenja kojim se odgađa poništenje diplome i davanje naloga Univerzitetu za poslovne studije u Banjoj Luci da diplomu proglase nevažećom.

VEZANI TEKST - Burna rasprava Komisije za nadzor nad OSA-om, Sarajlić poručio: Bilo je degutantno, Nikšića su podržali SNSD i HDZ

Vrlo je zanimljiva i argumentacija kojom je potkrijepljena potreba za poništavanjem diplome. Mehmadagiću je, naime, odobren upis na treću godinu fakulteta i priznata diploma o završenom studiju za stjecanje više stručne spreme na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a problem je bio u tome što su mu diferencijalne ispite priznali profesori koji nisu bili imenovani za to?!

Ukoliko su te tvrdnje zaista tačne, one nisu odgovornost studenta već visokoškolske ustanove čiji su profesori priznavali diferencijalne ispite, a koja uopće nije problematizirana, baš kao ni diplome ostalih studenata kojima su isti ti profesori priznavali ispite. Ultimativni dokaz neregularnosti diplome su i nedostaci u 14 prijava za polaganje ispita. Na nekima nije bio datum polaganja, a na nekima profesori nisu popunili sva polja koja su trebali. Bilo bi zaista teško pronaći bivšeg studenta bilo kojeg fakulteta u BiH koji bi sa sigurnošću mogao potvrditi da su sve njegove prijave godinama nakon okončanja studija uredno deponovane, na broju i adekvatno ispunjene.

Nakon što je institucija koju kontrolira Milorad Dodik poništila diplomu direktora OSA-e, pri tome mijenjajući rukovodeće kadrove imenovanjem onih koji su bili spremni mimo procedura izvršiti naloge politike, teza o neregularnosti diplome se u javnosti nametnula kao aksiom, te je, pored SNSD-a i HDZ-a BiH, zastupaju i drugi politički zvaničnici kojima baš ne odgovara rad OSA-e i suprostavljenost njenih nadležnosti i mogućnosti sa interesima tih zvaničnika. Tretiranje političkih odluka institucija entiteta RS kao neosporivih činjenica je vrlo "klizav teren" za sve političke opcije koje se deklariraju kao probosanske, s obzirom da te institucije istovremeno, primjera radi, negiraju genocid u Srebrenici, što zasigurno nije odnos koji je zasnovan na pravu i pravičnosti.

- Osmica (Osman Mehmedagić, op.a.) je nanio mnogo problema Srbima – požalio se nedavno javnosti predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Prisluškivao je Mehmedagić, tvrdi Dodik, srpsko rukovodstvo i rukovodstvo Republike Srbije. Slične tvrdnje iznosi i šef HDZ-a BiH Dragan Čović, s tim što u njegovoj verziji Mehmedagić prisluškuje hrvatsko rukovodstvo i rukovodstvo Republike Hrvatske.

Kako bi opravdao svoju potrebu za problematiziranjem angažmana i eventualnog reizbora Mehmedagića na direktorsku poziciju, a kako se to u javnosti ne bi prepoznalo kao djelovanje u skladu sa interesima SNSD-a i HDZ-a, i Nikšić je osmislio svoje zamjerke koje stavlja na teret direktoru OSA-e. Mehmedagić je, tvrdi Nikšić, pozivao novinare i tražio od njih da ne objavljuju njegove izjave.

Kada se još u obzir uzmu i izjave lokalnih političara, poput šefa Naroda i pravde Elmedina Konakovića, prema kojem Mehmedagić usmjerava sve resurse OSA-e protiv njega i njegovih kantonalnih zastupnika, nameće se vrlo logično pitanje da li postoji više Osmana Mehmedagića, po jedan za svaku stranku, ili je ovaj jedan za kojeg je utvrđeno da postoji dovoljan da istovremeno "nanosi mnogo problema" Srbima i Hrvatima, prisluškuje im cijela rukovodstva, brani novinarima da prenose Nikšićeve izjave i sluša šta Elmedin Konaković razgovara sa Elvedinom Okerićem, Amelom Mekićem ili nekom trećom političkom gromadom iz Naroda i pravde. Za razliku od prve navedene "trojke", optužbe Konakovića se u javnosti uglavnom interpretiraju kao pokušaj šefa NiP-a da jača svoj politički kredibilitet dovođenjem svog imena u taj kontekst.

Teško bi se sa Dodikom, Čovićem, Nikšićem ili NiP-ovim zastupnicima složili OSA-ini međunarodni partneri, koji su procijenili da je aktuelni direktor te institucije svoje resurse ipak posvetio suzbijanju kriminaliteta. Ukoliko je takvo usmjeravanje resursa OSA-e isprepleteno sa interesima nabrojanih zvaničnika, njihovih stranaka i njima bliskih osoba, to je "drugi par cipela".

VEZANI TEKST - Izbor direktora OSA-e: Damir Mašić i prijatelji iz Rusije oduševljeni SNSD-ovom najavom

Za vrijeme mandata Osmana Mehmedagića su u posjetu OSA-i, između ostalih, stigli tadašnji direktor CIA-e John Brennan, zatim zamjenik direktora CIA-e Vaughn Bishop, a FBI mu je u znak zahvalnosti za uspješnu saradnju, naročito u oblasti borbe protiv nasilnog ekstremizma, radikalizma i terorizma, uručio statuu čuvenog agenta Eliota Nessa. Dodjeljivanje te nagrade je upriličeno zbog zasluga pri lociranju i hapšenju Mirsada Kandića, koji se sumnjičio za umiješanost u terorističkim aktivnostima i za kojim su svjetske obavještajne agencije godinama bezuspješno tragale.

Nije Mehmedagić omiljen ni u Rusiji, ali ne toliko zbog saradnje sa američkim obavještajno-sigurnosnim agencijama već zbog uloge u preveniranju prodora službi te zemlje u BiH. Ruski oligarh Konstantin Malofeev, kontroverzni pisac/dobrovoljac Zahar Prilepin i lider Noćnih vukova Aleksander Zaldostanov samo su dio niza osoba koje su na osnovu procjene OSA-e završili na "crnoj listi" BiH zbog predstavljanja prijetnje sigurnosti naše zemlje.

Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e nema bitnu ulogu u procesu imenovanja rukovodećih struktura u toj agenciji, ali je pojedinim članovima Komisije u interesu stvoriti javno mnijenje uvjereno u nepostojanje zakonskih osnova za eventualni reizbor Mehmedagića. Problematiziranje diplome očigledan je kontinuitet pokušaja diskreditacije, započet kontrukcijom afere "Ušće" i nastavljen kroz niz optužbi na račun navodnih nezakonitosti prema srpskim, hrvatskim, ruskim i pojedinim bošnjačkim strukturama.