Radno vrijeme u Ministarstvu finansija FBiH nije u skladu sa Zakonom o radu i Odlukom o radnom vremenu u federalnim organima državne službe. Njihovi zaposlenici rade kraće, a primaju plaće za puno radno vrijeme.

- Zakonom o radu i Odlukom o radnom vremenu u federalnim organima državne službe utvrđeno je da sedmično radno vrijeme iznosi 40 sati i raspoređuje se na pet radnih dana po osam sati. Prema Odluci, dnevni odmor u trajanju od 30 minuta ne računa se u radno vrijeme od 40 sati. Međutim, Uputstvom o kućnom redu Ministarstva utvrđeno je radno vrijeme od 8 do 16 sati, s uračunatom pauzom od 30 minuta, što nije u skladu sa Zakonom i Odlukom – ukazali su iz Ureda za reviziju institucija u FBiH u izvještaju o radu Ministarstva finansija u 2024.

Ovo nije prvi put da revizori ukazuju na ovaj isti propust u Ministarstvu, na čijem je čelu ministar Toni Kraljević.

Revizori su ponovo skrenuli pažnju na još jedan propust - da Ministarstvo ne vodi evidencije o radnom vremenu za sve zaposlenike, a one su osnov za ostvarivanje prava na plaću. Iz evidencije su izuzeti sekretar Ministarstva, pomoćnici ministra, savjetnici, načelnici jedinica i vozači u kabinetu ministra, uz obrazloženje da se zbog prirode posla ne evidentiraju na terminalu za evidentiranje radnog vremena.

I dok se u Ministarstvu finansija, kao instituciji s velikim obimom posla sa širokom nadležnosti i značajnim budžetom, radi kraće od onoga što su propisali zakon i odluka, popunjenost im je bila 51 posto. U prijevodu, nedostaje im zaposlenika.

Na bruto plaće i naknade plaća prošle su godine potrošili 4,7 miliona KM. Na regres su potrošene 92.000 KM.

Radno vrijeme i (ne)evidentiranje nije bilo jedini razlog zbog kojeg su federalni revizori dali mišljenje s rezervom Ministarstvu finansija.

Zamjera im se što nisu poduzeli sve što su zakonski imali na raspolaganju da od krajnjih korisnika (javna preduzeća i općine) naplate najmanje 89,3 miliona KM potraživanja po vanjskom dugu koji je pak plaćen iz federalnog budžeta. Naprimjer, za potraživanja od Deponije Mostar nisu aktivirali garanciju.

- To nije u skladu sa članom 46. Zakona o budžetima u FBiH, kojim je propisano da su budžetski korisnici dužni provesti sve zakonom propisane radnje radi naplate potraživanja – piše u revizorskom izvještaju.

Navode da je Ministarstvo pojedinim korisnicima slalo opomene, ali da za potraživanja iz ranijih godina, kao i za ona za koja su morali sklapati reprograme jer nisu vraćana, nisu poduzimali neke aktivnosti na naplati.

- Ovo se odnosi na Ceste FBiH (69.830.602 KM), Vodovod Posušje (6.548.342 KM), Deponija Mostar (4.010.541 KM), Li-Čistoća Livno (3.799.626 KM), 10. juli Bosanska Krupa (2.379.608 KM), Općina Grude (1.571.222 KM) i Općina Posušje (1.164.038 KM) – nabrojali su revizori.

Zamjerka je bila i to što se Ministarstvo finansija FBiH nije pridržavalo načela zakonitosti i efikasnosti jer nije u zakonski utvrđenom roku rješavalo žalbe ba na upravne akte prvostepenih organa. Rokovi su bili 30 dana.

No na kraju 2024. bilo je neriješeno čak 5.495 predmeta, mahom iz ranijih godina.

Ukazano je da opet budžet FBiH nije usvojen na vrijeme. Ovoga puta Ministarstvo finansija je umjesto da do 31. oktobra 2023. pošalje nacrt budžeta, zapravo poslalo prijedlog budžeta i to 22. januara 2024. i po hitnom postupku. Pri tome nije bila donesena ni odluka o privremenom finansiranju. Time je opet prekršen Zakon o budžetima FBiH.

Interesantno je i to da na naknade zaposlenicima koji su bili u raznim komisijama nisu obračunati i uplaćeni propsiani doprinosi.

U samom Ministarstvu je su izdaci za rad komisija iznosili 241.536 KM, a za ugovore o djelu je potrošeno 102.000 KM.