Izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine prvi put se u ovom aktu definira se zaključivanje ugovora o djelu, boljke na koju godinama unazad u skoro svim institucijama ukazuju državni revizori i izvora nepravilnosti na koji se troše velike sume novca.

U predloženim izmjenama i dopunama Zakona o radu precizira se da izdaci za ugovore o djelu ne smiju prelaziti dva posto ukupnog godišnjeg iznosa sredstava za plaće, kao i da oni s kojima se zaključi ugovor o djelu ne mogu postati zaposlenici institucija BiH bez provođenja postupka prijema u radni odnos.

- Ugovor o djelu zaključuje se u trajanju najduže do 120 dana. Ukoliko poslodavac ima potrebu da ovakav ugovor zaključi na duže od 120 dana, o tome je dužan zatražiti saglasnost Vijeća ministara Bosne i Hercegovine – piše u izmjenama i dopunama Zakona o radu koje je predložilo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine.

Nadalje, naknada za ugovore o djelu je približna visini naknade za obavljanje sličih poslova, a ugovor o djelu mora sadržavati, između ostalog, konkretan opis posla.

Osim ovog pitanja, pokušava se otkloniti još jedna nejasnoća. Naime, aktuelnim zakonom je propisano da se u stalni radni odnos u bh. institucijama ne može primiti neko ko ima zanatsku radnju ili vlastitu firmu u mjestu življenja. Sada se briše "u mjestu življenja".

U zakon se dodaje da za vrijeme trajanja stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH zaposleni mogu obavljati poslove izvan prostorija poslodavca, ali samo za poslove koje zaposleni obavlja samostalno i koji ne obuhvataju neposredan rad sa strankama ili rad sa dokumentima sa oznakom tajnosti.

Precizrana su i dodata neka pitanja u vezi s porodiljskim odsustvom. Osim prava žene na porodiljsko u trajanju od 12 mjeseci, dodaje se pravo na porodiljsko od 18 mjeseci u slučaju da dobije blizance, te za treće i svako iduće dijete. Otac ima pravo da koristi ovo odsustvo nakon 42 dana od poroda majke, a dodaje se da to pravo ima i usvojitelj.

Djelimično je izmijenjena i odredba koja se odnosi na pravo roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju da radi pola radnog vremena. Ono što je ovdje novo jeste da je osim prava na plaću za polovinu radnog vremena dodato i pravo na naknadu plaće za drugu polovinu radnog vremena u istom iznosu, koje se isplaćuju na teret poslodavca.

Novčane kazne za poslodavca koji prekrši zakon su povećane pa umjesto od 800 KM do 3.000 KM iznosit će od 2.000 KM do 10.000 KM. Odgovorna osoba kod poslodavca bit će kažnjena iznosom od 500 KM do 3.000 KM.

- Time se želi utjecati na poslodavce kako bi što dosljednije provodili odredbe ovog zakona, a u skladu s predloženim izmjenama ovog zakona – piše u obrazloženju.