open-navfaktor-logo
search
Vijeće ministara
Usvojena srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH do 2022.
Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici, a na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojilo Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom Bosne i Hercegovine za period 2019 – 2022. godine u skladu sa Akcionim planom za provođenje Reformske agende na nivou Vijeća ministara BiH.  
23.07.2020. u 15:58
get url
text

Strategija upravljanja dugom BiH se zasniva na entitetskim i Brčko Distrikt strategijama upravljanja dugom, uključujući dug institucija BiH. Sadrži pregled strukture duga, procjenu stanja zaduženosti te definiše srednjoročne ciljeve upravljanja dugom i daje smjernice za dostizanje postavljenih ciljeva.Strateškim pristupom žele se obezbijediti niži troškovi finansiranja i smanjenje rizika kamatne stope uz prihvatljiviji nivo valutnog i rizika refinansiranja u odnosu na trenutno stanje.

Ministarstvo finansija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definisane Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH za period 2019 - 2022. godine. Srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH bit će objavljena na veb-stranici Ministarstva finansija i trezora BiH.

Istovremeno, Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument Bosna i Hercegovina - Ekonomski trendovi – godišnji izvještaj 2019. godine, koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje.

Prema izvještaju, Bosna i Hercegovina je u prošloj godini ostvarila ekonomski rast od oko 2,6 posto, što predstavlja izvjesno usporavanje u odnosu na godinu ranije, kada je iznosio 3,3 posto. Glavno uporište ostvarenog ekonomskog rasta u 2019. godini predstavljala je domaća tražnja kroz povećanje finalne potrošnje i u manjoj mjeri investicija. Investicije u ukupnom BDP-u u Bosni i Hercegovini imaju učešće od oko 11,6 posto, i u prošloj godini ostvarile su solidan rast od 6,2 posto u odnosu na 2018.

Prosječan broj nezaposlenih lica u posmatranoj godini je iznosio 411,2 hiljada što je oko 9 posto manje u poređenju sa 2018. godinom i predstavlja do sada najveći pad broja nezaposlenih lica u BiH. Smanjenje broja nezaposlenih lica registrovano je u oba entiteta.

Bosna i Hercegovina, prema dostupnim podacima za 2019. godinu zabilježila je pad izvoza od 3,4 posto i usporen rast robnog uvoza od 1,2 posto, što je rezultiralo značajnim povećanjem robnog deficita od 8,6 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena za skoro 3 procentna poena.

 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.