Predsjednik Vlade RS-a Radovan Viškpvić danas je na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a obrazložio programe ekonomskih reformi u periodu od 2021. do 2023. godine.
U periodu 2021‒2023. godine u RS-u se očekuje oporavak privrednog rasta po stopama 2,6%, 3,2% i 3%.
- Vlada RS-a će u narednom trogodišnjem periodu nastaviti sa sprovođenjem reformi u oblasti tržišta energije i transporta, uključujući restrukturiranje Željeznica - kazao je Višković.
Sa ciljem poboljšanja kvaliteta i efikasnosti zdravstvene zaštite, jedan od glavnih ciljeva politika u narednom periodu je sprovođenje reforme zdravstvenog sistema i socijalne zaštite, kao i aktivnosti u oblasti povećanja efikasnosti tržišta rada uključujući i Zavod za zapošljavanje, te usklađivanje obrazovanja sa tržištem rada, što predstavlja jedan od najozbiljnijih i najhitnijih izazova.
Posebna pažnja bit će posvećena i drugoj fazi reforme Inspektorata RS-a i inspekcija svih nivoa vlasti. Reforma javnih preduzeća je, pored reforme zdravstvenog sistema, najvažniji zadatak.
- Sva javna preduzeća u RS-u treba da izađu sa planom reorganizacije, te jasno definisanim smanjenjem broja radnika, načinom smanjenja obaveza i jasno definisanim prihodom koji će osigurati kroz domaćinsko poslovanje bazirano na korporativnim principima. U saradnji sa tehničkom misijom Međunarodnog monetarnog fonda, sprovest će se nezavisna revizija poslovanja javnih preduzeća, te nakon toga definisati jasan niz koraka - istakao je Višković.
Što se tiče privrednih i poslovnih kretanja i reformi, Višković je istakao značaj smanjenja sive zone u prikazivanju prometa pomoću implementacije novog sistema fiskalnih kasa. Smanjenje utjecaja posljedica virusa korona na turizam jedna je od najvažnijih mjera.
Strateško opredjeljenje Vlade RS-a je da se u narednom periodu javne zdravstvene ustanove i Fonda zdravstvenog osiguranja uvedu u trezorski sistem poslovanja.
Višković je naveo da je zdravstveni sektor opterećen neadekvatnom mrežom zdravstvenih ustanova, demografskom strukturom stanovništva, koja veoma nepovoljno utječe na njegovu održivost, velikom neefikasnošću sistema, a u isto vrijeme i sa njegovom prevelikom solidarnošću i socijalnom osjetljivošću, koja u mnogome prevazilazi paket usluga koji je optimalan, u skladu sa doprinosom svakog pojedinca sistemu.