Otkad se to ljekar, ministar i predsjednik Kriznog štaba o epidemiološkim mjerama očituje na osnovu vaktije, a ne na osnovu stavova struke i egzaktnih podataka Zavoda za javno zdravstvo? Upravo je Haris Vranić, ministar zravstva Kantona Sarajevo i predsjednik Kriznog štaba Ministarstva zdravstva KS, zatražio da se ublaži mjera koja se odnosi na kretanje, a s ciljem dodvoravanja vjernicima muslimanima. 

- Zbog nastupanja vjerskog praznika mjeseca ramazana, molim Vas da razmotrite mogućnost pomjeranja policijskog sata na 23 sata, a kako bi vjernici mogli obavljati vjerske obrede u mjesecu ramazanu kao mjesecu posta vjernika islamske vjeroispovijesti - stoji u dopisu Harisa Vranića upućenom federalnom ministru zdravstva Vjekoslavu Mandiću.

Isti zahtjev su jučer Vladi Federacije i Federalnom ministarstvu zdravstva uputili iz Kluba Stranke demokratske akcije (SDA) u Parlamentu FBiH - da razmotre mogućnost pomjeranja policijskog sata od 23 sata, odnosno da ograniče kretanje stanovništva na cijelom prostoru Federacije u vremenu od 23 sata navečer do pet sati ujutro.

U obrazloženju Klub SDA ističe se da ovakvu inicijativu upućuju "zbog nastupajućeg mjeseca ramazana, odnosno vjerskih potreba muslimana u tom periodu".

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je upoznata s informacijom o epidemiološkoj situaciji, koju je pripremio Krizni štab Ministarstva zdravstva ZDK-a, a prema kojoj je epidemiološka slika u ovom kantonu i dalje nepovoljna, ali broj novooboljelih u posljednjih sedam dana opada, saopćeno je to jučer iz Vlade ZDK. 

VEZANI TEKST - Ramazanska poruka reisa Kavazovića: Pandemija je iskušenje, budimo strpljivi i pribrani

Mirnes Bašić, premijer ZDK, također je, uprkos konstataciji da je "epidemiološka slika i dalje nepovoljna" iskoristio početak ramazana da predloži da se ograničenje kretanja pomjeri sa 21 na 23 sata do pet sati ujutro. 

- Ukoliko se takva mjera donese na nivou cijele FBiH mi ćemo to primjenjivati, a ukoliko Vlada FBiH to ponovo opredijeli prema kantonima razmotrit ćemo tu opciju u konsultaciji sa strukom - rekao je Bašić, prebacujući tako odgovornost na nivo FBiH, baš kao i Vranić.

S druge strane Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i u ovom slučaju, kao od početka pandemije COVID-19, postupaju razumno i pozivaju na poštivanje mjera, bez obzira na ramazan. IZBiH slijedi upute vlasti koje jesu odgovorne za upravljanje epidemiološkom situacijom.

- Budimo strpljivi i pribrani. Post je ibadet odricanja i budimo spremni da, onako kako se odričemo hrane, pića i brojnih užitaka tokom dana, tako se odreknemo i velikih zajedničkih iftara, zajedničkih namaza i svega ostalog zajedničkog što krasi našu lijepu ramazansku atmosferu. Neka naša vjernička dosljednost u poštivanju higijenskih i epidemioloških mjera bude naš dodatni ramazanski ibadet i mali doprinos u spašavanju ljudskih života. Oživimo vjeru u svojim srcima i u svojim domovima. S velikom tugom gledamo prazne džamijske prostore, kako vape za svojim klanjačima. Ali, pandemija je iskušenje od Allaha i valja nam ga prihvatiti i tragati za najboljim načinom njegovog prevazilaženja. Poduzeli smo mjere koje smo smatrali najefikasnijim - izjavio je Husein ef. Kavazović.

VEZANI TEKST - Instrukcije o organizaciji vjerskih aktivnosti tokom mjeseca ramazana

Islamska zajednica u BiH u svojim instrukcijama koje potpisuje reisu-l-ulema o organizaciji vjerskih aktivnosti za vrijeme ovogodišnjeg ramazana sve aktivnosti je prilagodila epidemiološkim mjerama, kao što je to činila od početka pandemije. IZBiH, upravo zbog odgovornosti i činjenice da se od vjernika očekuje da čuva svoje zdravlje i svetost života, što je načelo islama, nije insistirala na bilo kakvom ulažavanju mjera i prilagođavanja ramazanu. 

S tim u vezi, odgovorni ministri, krizni štabovi, zastupnici i drugi političari, ne bi trebali koristiti ramazan kao izgovor za populističke zahtjeve i dodvoravanje vjernicima. Mjere se, valjda, postrožuju ili ublažavaju na osnovu procjene epidemiološke i općenito medicinske struke, a ne na osnovu bilo kakvih drugih kriterija.

Tim prije jer će se u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije istim tim vjernicima spočitavati kako se zaraza razbuktala zbog iftarskih i drugih vjerskih okupljanja u večernjim sastima. Takvo što se pokušalo imputirati i prošle godine za vrijeme bajrama - porodični i džamijski klasteri, iako je posve jasno da džamije, niti bilo šta vezano za IZBiH nije bilo izvor zaraze. 

Zanimljivo je i da se ovakva briga za vjernike nije pokazala nedavno tokom blagdana Uskrsa. Naprotiv. Bit će da se ne radi o brizi za vjernike, nego da se na glasove dijela biračkog tijela ne računa.