-Delegaciji je dozvoljeno da uđe u Crnu Goru u posjetu koja nije državna. Nismo pravili problem za jednu posjetu o čijim motivima je najbolje da sami procijenite - rekao je Darmanović.

Također, kako je rekao, grob bivšeg ministra Savezne Republike Jugoslavije Pavla Bulatovića, na čiji spomenik je Vulin došao u Crnu Goru položiti vijenac, nije na listi spomenika značajnih za crnogorsku državu, prenosi Hina.

-Ministarstvo kulture Crne Gore propisalo je način na koji se koriste vojne uniforme. One se koriste samo prilikom posjeta spomenicima od državnog značaja, a grob nekadašnjeg ministra odbrane Savezne Republike Jugoslavije, Pavla Bulatovića, nije spomenik od državnog značaja, odnosno nije upisan na tu listu. Samim tim korištenje vojne uniforme nije opcija koja se razmatra i to je jasno saopćeno - rekao je novinarima crnogorski šef diplomatije.

Vulin je predvodio delegaciju Vlade i Vojske Srbije, koje je u Rovcima kod Kolašina u Crnoj Gori odala počast i položila vijenac na spomenik Pavlu Bulatoviću, nekadašnjem ministru obrane SR Jugoslavije koji je ubijen prije 20 godina u atentatu u Beogradu.

On je potvrdio da crnogorske vlasti nisu dopustile vojnoj delegaciji koju je predvodio da u vojnim uniformama prisustvuje skupu na sjeveru Crne Gore, uspoređujući tu odluku Podgorice sa zabranom hrvatskih vlasti delegaciji Ministarstva odbrane i Vojske Srbije da u vojnim uniformama, mimo uobičajenih procedura, u septembru 2019. prisustvuju obilježavanju dana jasenovačkih novomučenika u manastiru svetog Jovana krstitelja u Jasenovcu.

-Sve što se dogodi u Hrvatskoj, prije ili kasnije se dogodi i u Crnoj Gori. Tako su i u Hrvatskoj zabranjivali našim kadetima da dođu u uniformama, da odaju počast jasenovačkim žrtvama, a evo dočekali smo da je i u Crnoj Gori srpska uniforma, izgleda, prijetnja - ocijenio je Vulin.

Odnosi Beograda i Podgorice zaoštreni su nakon što je Crna Gora u posljednjim danima 2019. usvojila zakon o slobodi vjeroispovijesti, kojim se regulira i pitanje vlasništva nad imovinom vjerskih zajednica, što je u znatnoj mjeri ugrozilo imovinu Srpske pravoslavne crkve u toj zemlji. SPC taj zakon vidi kao paravan za otimanje njene imovine u Crnoj Gori, a taj stav podržava i vlast u Srbiji čiji su dužnosnici nekoliko puta pozivali crnogorsku vladu da povuče taj zakon. Također, tokom protesta ispred ambasade Crne Gore u Beogradu, demontranti su dva puta pokušali zapaliti crnogorsku zastavu.