VEZANI TEKST - Jerlagić: Neka se Energetska zajednica malo bavi Poljskom, a ne nama, Blok 7 je projekat koji treba BiH

Obrazlažući svoje nakane naglašavali su da bi nastavili tamo gdje se stalo još 2009. godine, a Efendić je isticao potrebu pokretanja energetskih projekata zaustavljenih zbog tadašnjih političkih odnosa.

Amer Jerlagić, koji je u to vrijeme bio generalni direktor Eletroprivrede BiH, 4. juna 2009. u izjavi koju je prenijela Fena kazao je:

- Do kraja 2020. godine planiramo izgraditi nove hidroelektrane, vjetroelektrane i termoenergetske objekte snage 1.800 megavata uz godišnju proizvodnju više od osam teravatsati i vrijednost investicije od 2,5 milijardi eura.

Dodao je Jerlagić da su novi proizvodni objekti potrebni zbog rasta potrošnje struje i zamjene postojećih termokapaciteta.

Strategijom elektroenergetskog razvoja Vlade FBiH koja datira još iz 2006. godine bile su planirane izgradnje termoelektrana u Tuzli, Kaknju, Bugojnu i Kongori, a hidrocentrale na lokacijama Ustikolina, Vrilo, Rmanj manastir i Vranduk.

Najskuplji je bio projekat gradnje TE Bugojno, skoro 1,2 milijarde KM, jer je predviđao i gradnju rudnika za njene potrebe. S druge strane, za gradnju objekta HE Ustikolina na Drini neophodno je bilo barem 144 miliona KM. Ukupna vrijednost ovih investicija iznosila je tadašnjih 2,8 milijardi KM, a njihovom realizacijom udvostručili bi se sadašnji kapaciteti proizvodnje električne energije, saopćeno je tada iz Federalne vlade.

Želeći saznati da li u Stranci za BiH dijelom misle i na ove projekte, kontaktirali smo Jerlagića, ali on nije u ovom trenutku želio komentarisati aktuelna dešavanja kada je u pitanju energetski sektor.

Između ostalog, zanimalo nas je da li bi se oživio i projekat izgradnje Hidroelektrane Vranduk, koji je prije nešto više od godine najavila i EPBiH. Podsjetimo, priča o izgradnji HE Vranduk traje desetak godina, još u aprilu 2014. EPBiH je raspisala tender za njenu izgradnju. I do današnjeg dana nije završena. 

Federalni zastupnik Admir Čavalić (SBiH) objasnio je zašto je ova politička stranka zainteresovana baš za energetski sektor.   

- Stranku za BiH najviše zanimaju projekti, a te investicione planove najbrže je realizovati u elektroenergetskom sektoru. Naš prioritet je razrješenje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.

Jednostavno, želimo pokrenuti ovu priču s mrtve tačke, bez obzira na to kakav bi u konačnici bio epilog. Imamo uplaćen avans ili zamrznuta sredstva od 214 miliona KM, tu je i dvadesetak miliona KM utrošenih na pripremne radove. Radi se o velikom projektu koji ne može biti zamrznut godinama - objašnjava Čavalić za Faktor. 

VEZANI TEKST - Da li će Konaković i Nikšić dati Čoviću namjensku industriju i kontrolu nad proizvodnjom struje?

Drugi strateški korak bilo bi povezivanje javnog i privatnog sektora u energetskom području. 

- Na bazi strateških programa stranke i nove koalicije stava smo da bi povezivanje javnog i privatnog sektora u elektroenergetskom segmentu polučilo dobre rezultate. Privatni sektor ima mnogo potencijala - istakao je Čavalić i dodao da je treći primarni cilj izgradnja infrastrukture, prije svega putne koja je važna u razvoju elektroenergetskog resora.

Hoće li doći do formiranja nove Vlade FBiH koju bi činili "Osmorka" i HDZ, teško je prognozirati. No i bez toga SBiH ima(la) rivala kada je u pitanju elektroenergetski sektor.

- Naša je želja da imamo ovoga puta i ministarstvo energije, industrije i rudarstva u Vladi Federacije BiH - kazao je u decembru prošle godine predsjednik HDZ-a Dragan Čović.

Istina, postoje signali da bi HDZ mogao odustati od te namjere, ali nije teško pretpostaviti da bi tu "uslugu" debelo naplatili od koalicionih partnera.