Ranije istraživanje objavljeno na platformi Statista donosi zanimljive rezultate o higijenskim navikama Evropljana, naročito u vezi s pranjem ruku nakon korištenja toaleta.
Iako se pranje ruku često smatra osnovnim korakom lične higijene i prevencije širenja bolesti, podaci otkrivaju velike razlike među evropskim zemljama u učestalosti pranja ruku i općem shvatanju važnosti ove prakse.
Prema istraživanju, Bosna i Hercegovina prednjači sa 96 posto građana koji redovno peru ruke sapunom nakon korištenja toaleta, što je najviši postotak u Evropi, piše
euronews.com.
Odmah iza nje nalazi se Turska, u kojoj čak 94 posto stanovništva redovno prakticira ovu higijensku naviku.
Rumunija, Kosovo i Portugal dijele jednako visok rezultat od 85 posto, dok u Srbiji ruke pere 83 posto ljudi.
S druge strane, Nizozemska bilježi najniži postotak, u toj zemlji samo polovina stanovništva pere ruke nakon toaleta, što je izazvalo iznenađenje s obzirom na opću razvijenost zemlje.
Francuska i Španija također imaju niske rezultate, s oko 38 posto, odnosno 39 posto stanovnika koji ne peru ruke redovno.
Hrvatska se nalazi u sredini tabele, sa 70 posto stanovnika koji peru ruke nakon korištenja toaleta.
Pravilno pranje ruku dokazano smanjuje rizik od širenja mnogih zaraznih bolesti, uključujući proljev, respiratorne infekcije i gripu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da je pranje ruku sapunom jedna od najučinkovitijih mjera prevencije bolesti, čime se rizik od respiratornih infekcija može smanjiti za 20 posto, a rizik od proljeva i do 50 posto.
Pranje ruku ima veliki utjecaj na globalno zdravlje. UNICEF procjenjuje da bi redovno pranje ruku sapunom moglo spriječiti smrt milion i po djece godišnje od bolesti povezanih s lošom higijenom.
Zanimljivo je da pandemija COVID-19 nije samo osvijestila važnost ove navike, već je dovela i do znatnog povećanja njene učestalosti.
Istraživanja su pokazala da je u prvim mjesecima pandemije zabilježen porast higijenskih praksi, uključujući pranje ruku, u mnogim zemljama. Međutim, nakon povratka u rutinu, mnoge su zemlje zabilježile pad pridržavanja ove prakse.
Kako na kraju teksta navodi euronews.com, podaci jesu možda malo zastarjeli, ali stare navike teško umiru.