open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
Snimak iz 2008. godine
Na Marsu snimljeno nešto što izgleda kao drveće: Naučnici objasnili o čemu se radi
Duge, tamne pruge koje izgledaju kao debla i krošnje zapravo su tragovi tamnog pijeska
AUTOR: Faktor/Science alert
20.11.2026. u 11:24
get url
text
Na Marsu snimljeno nešto što izgleda kao drveće: Naučnici objasnili o čemu se radi
FOTO: NASA, HiRISE, MRO, LPL/U Arizona
Na Marsu, prema svim dosadašnjim saznanjima, nema života. Ni lenderi ni orbiteri nikad nisu pronašli tragove algi, kaktusa ili bilo kakve vegetacije.
Zato je snimak koji je još 2008. godine napravio NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter toliko iznenadila naučnike.
Naime, prizor nevjerovatno podsjeća na šumarke drveća na smrznutim dinama u blizini Marsovog sjevernog pola, piše Science Alert.

Optička iluzija 

Ipak, riječ je o optičkoj iluziji.
Duge, tamne pruge koje izgledaju kao debla i krošnje zapravo su tragovi tamnog pijeska.
On se s vrhova dina spušta niz padine prekrivene ledom, a okidač za ovaj proces je sezonska sublimacija leda od ugljen dioksida.
Kao i Zemlja, Mars ima godišnja doba zbog svog nagiba osi, no sezonske promjene na njemu izgledaju potpuno drugačije.
Tokom iznimno hladne zime, ugljen dioksid iz atmosfere smrzava se i prekriva polarna područja slojem suhog leda.
S dolaskom proljeća taj se led ne topi u tekućinu, nego sublimira - prelazi direktno u plinovito stanje.
Taj je proces prilično dinamičan.
Sunčeva svjetlost, iako slaba na toj udaljenosti, prodire kroz prozirni sloj leda i zagrijava tlo ispod njega.
Zbog toga se led počinje topiti i sublimirati s donje strane, stvarajući džepove plina pod pritiskom.
Kada pritisak postane prejak, plin eksplozivno izbija na površinu kroz pukotine u ledu i pritom izbacuje tamni pijesak.
Dok taj pijesak klizi niz padine dina, ostavlja tamne tragove koji iz zraka izgledaju kao drveće.

Oblak prašine 

Da nije riječ samo o teoriji, potvrđuje i sam snimak iz 2008. godine.
Na njemu je kamera zabilježila oblak prašine koji se podigao u trenutku dok se materijal spuštao niz dinu.
U studiji objavljenoj 2011. godine, tim predvođen planetarnom naučnicom Candice Hansen-Koharcheck s Instituta za planetarne nauke uporedio je snimke polarnih dina prikupljene tokom nekoliko marsovskih godina.
Analiza je otkrila značajne promjene u krajoliku.
Na nekim su se dinama formirali novi jarci, dok su se u podnožju drugih stvorili svježi nanosi pijeska.
Mjerenja pet dina pokazala su da su se rubovi njihovih padina pomakli između 2,2 i 4,7 metara unutar jedne marsovske godine.
Dolaskom ljeta, sav led nestane, a time i tamne pruge.
Vjetrovi tada ponovo oblikuju dine i poravnavaju njihove padine. Povratkom zime, krajolik se ponovo smrzava i cijeli se ciklus priprema za ponavljanje.
Svakog proljeća tako nastaje ista iluzija - prolazna, nestvarna šuma.
Dodajte Faktor.ba među omiljene izvore na Google-u
comment
prikaži komentare (0)
POVEZANO
2026 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.