Drevni Egipćani pokušavali su razumjeti i liječiti rak prije više od 4.000 godina, vjeruju naučnici.

Istraživači su pronašli tragove rezova na lubanji oko velike lezije za koju se smatra da je uzrokovana kancerogenom izraslinom.

Također su pronašli 30 manjih lezija po lobanji, što sugerira da se rak širio.

Lobanja je pripadala muškarcu koji je imao oko 30 do 35 godina kada je umro, rekli su istraživači.

Istraživači navode da su rezovi vjerovatno napravljeni oštrim predmetom, što sugerira da su drevni Egipćani možda pokušali operisati tumor.

- Kada smo prvi put posmatrali rezove pod mikroskopom, nismo mogli vjerovati šta je pred nama - kaže Tatiana Tondini, istraživačica sa Univerziteta u Tubingenu u Njemačkoj.

No Edgard Camaros, paleopatolog sa Univerziteta Santiago de Compostela u Španiji, rekao je da bi hirurški rezovi mogli biti rezultat medicinske autopsije kako bi se saznalo više o bolesti nakon smrti.

- Obje mogućnosti otkrivaju hiruršku intervenciju blisko povezanu s tumorima - i to je nevjerovatno. Ovo otkriće jedinstven je dokaz kako se drevna egipatska medicina pokušala nositi s rakom ili ga istražiti prije više od 4.000 godina. Ovo je izvanredna nova perspektiva u našem razumijevanju historije medicine - kazao je Camaros.

Prema navodima istraživačkog tima, njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Frontiers in Medicine, sugerira da, iako se rak često smatra bolešću koju je uzrokovao čovjek faktorima u okolini kao što su zagađenje i prehrana, bolest je također pogađala drevne civilizacije.

- Istina je da se rak doživljava kao moderna bolest, uglavnom povezana sa zapadnjačkim navikama i karcinogenima iz okoline. Međutim, rak je s nama od samog početka, na mnoge načine. Čak su i dinosaurusi patili od raka - naveo je Camaros.

Drevni Egipćani bili su poznati kao vrlo vješti u medicini te su imali napredno znanje o anatomiji i hirurgiji.

Dokazi upućuju na to da su mogli identificirati, opisati i liječiti rane, bolesti i lomove te stavljati zubne plombe. Ali rak je još bio granica medicinskog znanja, rekli su istraživači.

Također su analizirali još jednu lobanju staru više od 2.000 godina, koja je pripadala ženi koja je možda bila starija od 50 godina.

Ovo je otkrilo veliku leziju u skladu s kanceroznim tumorom koji je uništio kost, prema timu.

- Znamo da je to bio rak na temelju karakteristika lezija na tim kostima, koje su uglavnom povezane sa stvaranjem i uništavanjem kostiju. Prilikom analize koštanih struktura s mikro-CT skenom iznutra, pronašli smo vrlo jasne kancerogene karakteristike - kazao je Camaros.

Obje lobanje potječu iz Duckworth zbirke Univerziteta u Cambridgeu, u kojoj se nalazi jedna od najvećih zbirki ljudskih ostataka u Velikoj Britaniji.