Dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović učestvovat će ove sedmice u Dejtonu na obilježavanju tridesete godišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu. 

- Obilježavanje će sadržavati i ceremonijalne događaje, i akademske i političke rasprave, sve do zvaničnog proljetnog zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, koja će se održati od 22. do 26. maja - objašnjava Ademović.

Kada je riječ o regionu, očekuju se zvanice na visokom nivou, posebno iz zemalja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema informacijama s kojima raspolaže Ademović, očekuje se prisustvo članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zatim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, i drugih.

- Imat ćemo i značajno prisustvo međunarodnih zvaničnika, i bivših i sadašnjih, poput zamjenika državnog sekretara SAD-a te sadašnjih ili bivših američkih ambasadora u zemljama regiona. Ja ću zvanično predvoditi delegaciju Parlamentarne skupštine BiH pri NATO Parlamentarnoj skupštini, gdje ćemo učestovati na sjednicama komiteta kao i plenarnom zasjedanju same Skupštine -  kaže Ademović.

Dodaje da će se na Parlamentarnoj skupštini NATO-a razgovarati puno o Bosni i Hercegovini. Na otvaranju se očekuju obraćanja visokih zvanica, poput zamjenika državnog sekretara SAD-a Chrisa Landaua, zatim specijalne izaslanice UK za Zapadni Balkan Karen Pierce, bivšeg komandanta NATO-a generala Wesley Clarka, potom ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, te visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.

- Nadalje, Politički komitet NATO Parlamentarne skupštine pripremio je Nacrt izvještaja za Zapadni Balkan 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji će se razmatrati na Komitetu, a kasnije i na plenarnoj sjednici Skupštine. Komitetu će se obratiti naš sadašnji ambasador u Washingtonu Sven Alkalaj i bivši visoki predstavnik Carl Bildt. Konačni izvještaj sa amandmanima će biti usvojen tek na jesenjem zasjedanju NATO PS-a. Ja ću imati posebno obraćanje na sjednici Stalnog komiteta NATO PS u ime naše delegacije. Nakon toga ćemo imati interaktivnu sesiju na temu "Prioriteti Bosne i Hercegovine i put euroatlantskih integracija 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma" - ističe Ademović.

Na Univerzitetu u Daytonu, u isto vrijeme, održavat će se četverodnevna Konferencija "Dejtonski dijalog: razgovori o miru i sigurnosti na Balkanu". Sadržavat će brojne sesije, okrugle stolove. Posebnu pažnju zasigurno će privući okrugli sto pod naslovom "Sljedeći koraci nakon Dejtona? Dolazak do ustavne reforme u BiH" u kojem učestvuje donedavni ambasador SAD u BiH Michael Murphy i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske, Miomir Žužul. Uz ove političke sadržaje i ovaj formalni dio, očekuje se i nastup naših predstavnika iz kulture i umjetnosti, između ostalih i Sarajevske filharmonije.

Dopredsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović je prokomentirao i trenutnu političku situaciju u BiH i njen mogući rasplet.

- Politička situacija u Bosni i Hercegovini trenutno je izuzetno kompleksna i izazovna – slobodno mogu reći da se nalazimo u najtežoj krizi od završetka rata i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na sceni je obnovljena politička kriza uzrokovana sve otvorenijim protivljenjem vlasti entiteta Republika Srpska institucijama države i nepriznavanjem autoriteta međunarodnih institucija poput Ureda visokog predstavnika (OHR), što ozbiljno prijeti krhkom ustavnom poretku zemlje.

Svjedočimo blokadama rada državnih organa i pokušajima podrivanja nadležnosti Bosne i Hercegovine od dijela političkog rukovodstva RS-a. Takva politika – obilježena ultimatumima, nepoštivanjem odluka Ustavnog suda BiH i Parlamentarne skupštine BiH, pa čak i usvajanjem entitetskih propisa koji negiraju nadležnosti državnih pravosudnih i policijskih tijela – direktno ruši dejtonski ustavni okvir naše zemlje - naglašava Ademović.

Ovakvo antiustavno i secesionističko djelovanje, dodaje on, izazvalo je snažnu reakciju domaćih prodržavnih snaga i međunarodne zajednice.

- Podsjećam, najviše institucije Evropske unije, NATO-a i Sjedinjenih Država jasno su osudile jednostrane poteze kojima se narušava ustavni poredak BiH. Posebno zabrinjava činjenica da se Bosna i Hercegovina dovodi u kontekst "ugroženog partnera" za NATO zbog ovih unutrašnjih previranja. Istovremeno, treba istaći da je BiH donedavno bilježila određeni napredak: formiranje vlasti nakon izbora 2022. proteklo je učinkovito i već smo u 2023. krenuli sa ozbiljnim reformama na evropskom putu.

Dobili smo status kandidata za EU i odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora, a zahvaljujući ranijim reformama naša zemlja je aktivirala i Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP).  Dalji rasplet ove situacije vidim kroz odlučnu odbranu ustavnog poretka i nastavak reformi uz snažnu podršku naših međunarodnih partnera.

Međunarodna zajednica mora ostati čvrsta u podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH te ohrabriti aktere posvećene reformama. Ključno je jedinstvo svih prodemokratskih, proevropskih snaga unutar BiH kako bismo prevazišli blokade. Naša perspektiva je jasno zacrtana – članstvo u EU i NATO – i uz istrajnost na tom kursu te pomoć saveznika, BiH će savladati ovu krizu i nastaviti svoj euroatlantski put kao funkcionalna, suverena država - poručuje Ademović.

Blokada rada Doma naroda PSBiH, dodaje on, jedan je od najozbiljnijih simptoma trenutne političke krize. Uzrokovana je prvenstveno destruktivnom strategijom uvjetovanja i opstrukcija koju provodi dio političkog establišmenta iz RS-a.

- Dio delegata iz entiteta RS blokira odlučivanje, što je zaustavilo niz važnih zakonskih inicijativa ključnih za evropske integracije i socio-ekonomske reforme. Evo i ovaj put su delegati SNSD-a uskratili kvorum napuštajući sjednicu kako bi sačuvali svog člana Nikolu Špirića u rukovodstvu Doma, da bi imali i taj dodatni alat za blokade koji permanentno koriste. A Špirić je izgubio podršku većine u Domu, većine koja ima predstavnike iz kluba sva tri naroda - kaže Ademović.

Upozorava da je prisutan jedan spin da Trojka nije trebala napraviti koaliciju s Miloradom Dodikom nakon izbora 2022. godine.

- Dodik je u trenutku pravljenja te koalicije imao četiri delegata u Domu naroda. A tri i četiri u Domu naroda apsolutno nije isto. Kada imate tri, onda je jedan od načina da blokirate rad Doma naroda uskraćivanje kvoruma, kao što je to slučaj bio danas. Međutim, kada imate četiri delegata, onda možete zakonito obarati sve tačke jednostavno svojim neglasanjem.

To su dva dijametralno različita mehanizma opstrukcije. Danas opozicija iz RS-a ima dva delegata u Domu naroda, donošenje odluka s njima imalo bi prohodnost i one bi se mogle donositi legalno. Međutim, predmetni spin se nastavlja pa se kaže – e sad ne možete koalirati sa opozicijom iz RS-a jer nemaju dovoljno delegata u Domu naroda. Dakle, teza je da se moglo koalirati s opozicijom dok je imala jednog delegata, a sada ne može kada ima dva – što je zaista besmisleno i služi samo za dezinformisanje javnosti i prikupljanje dnevnopolitičkih poena - objašnjava Ademović.

Prema njegovim riječima, za deblokadu rada ove institucije potrebna su dva komplementarna pristupa.

- Prvo, neophodan je otvoren i iskren politički dijalog među ključnim akterima, posebno s onima koji poštuju ustavni poredak i djeluju u interesu svih građana. Drugo, mora se razmotriti institucionalni i pravni okvir koji trenutno omogućava ovakve blokade, što podrazumijeva razgovore o ograničavanju mehanizama veta koji se zloupotrebljavaju. Potrebno je pojačati podršku konstruktivnim akterima u BiH i izolirati one koji opstruiraju procese. Uz jedinstvo probosanskih proevropskih snaga i principijelnu podršku međunarodne zajednice, vjerujem da će Dom naroda BiH ponovo zasjedati i odlučivati u punom kapacitetu - smatra Ademović.

Govoreći o trenutnim geopolitičkim dešavanjima i njihovom utjecaju na Bosnu i Hercegovinu Ademović ističe da živimo u vremenu velikih geopolitičkih previranja.

- Osvrnut ću se samo na ona koja direktno utječu i na Bosnu i Hercegovinu. Agresija Rusije na Ukrajinu potresla je evropski poredak i probudila svijest unutar EU i NATO-a o potrebi odlučnijeg zajedničkog djelovanja. Ruska Federacija aktivno podržava secesionističke tendencije u RS-u, koristeći BiH kao dio šire strategije destabilizacije Balkana i sprečavanja daljeg širenja NATO-a i EU.

Istovremeno, EU i NATO svjesni su značaja Zapadnog Balkana za ukupnu evropsku sigurnost, što potvrđuje i status kandidata za EU dodijeljen BiH. Najbolji odgovor na geopolitičke izazove je ubrzanje unutrašnjih reformi, jačanje vladavine prava i institucija BiH, te smanjenje podložnosti malignim utjecajima izvana. Članstvo u EU i NATO-u za nas je strateško opredjeljenje, da pripadamo zajednici demokratskih zemalja. Uvjeren sam da će se BiH uspjeti izboriti za svoje mjesto na toj strani stabilnosti, partnerstva i razvoja - kaže Ademović.

Osvrnuo se i na istupe zastupnice u Evropskom parlamentu Željane Zovko kazavši da je jasno da je Bosni i Hercegovini prioritet članstvo u EU, ali postoje i druga strateška partnerstva koja nikako ne isključuju jedna druge, naprotiv, uključuju ih.

- Međutim, zastupnica Zovko pokušava omalovažiti bivšeg američkog ambasadora Murphyja i gotovo da prijeti britanskoj diplomatiji da se ne miješa u političke dogovore u BiH, ponukana valjda posjetom britanskog ministra vanjskih poslova i njegovim sastankom sa predstavnicima "dvije Trojke" iz FBiH i RS-a. To je izuzetno neprimjereno i djeluje iracionalno. Tvrdnje zastupnice Zovko da je Bosni i Hercegovini potrebna neka federalizacija i decentralizacija govore puno o porukama ovog intervjua.

Njeno prizivanje dijaloga s Dodikom koji je napao ustavni poredak zemlje i koji je zvanično bjegunac pred zakonom je skandalozan. Izjava da je "jedini izlaz iz političkog zastoja u dogovoru unutar koalicije koja je i formirala vlast" je zbog toga i posebno problematična, a ona ga čak zagovara i na Evropskom parlamentu. Vjerovatno većini evropskih parlamentaraca nije jasno to lobiranje za proruske podrivače ustavnog poretka jedne zemlje koja pretenduje da bude članica EU - kaže Ademović.

Dodaje da je indikativan taj pokušaj isključivanja OHR-a iz političkih procesa, čak i preuranjeno ukidanje OHR-a, što je potpuno u skladu s narativom koji već dugo pokušavaju nametati Dodik i SNSD.

- Šta je to što tjera ovu predstavnicu HDZ-a da se svrstava na stranu Dodika i proruske politike u BiH, ne znam, možemo nagađati, ali sigurno je da to nije iskrena proevropska politika proširenja koja želi BiH u svom okrilju - tvrdi Ademović.