Član Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine Suad Arnautović ocijenio je da su specifične izborne tehnologije položile ispit na ovogodišnjim Općim izborima u BiH, ali smatra da bi naredni donosioci odluka u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine trebali razmišljati i o dogradnji toga sistema, na primjer uvođenjem kamera na samo biračko mjesto, ali i nekih drugih neophodnih inovacija.

Arnautović je u razgovoru za Fenu iznio nekoliko prijedloga kojima bi se, smatra on, unaprijedio izborni proces u BiH, napominjući da je to njegovo lično mišljenje.

- Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač - naveo je on.

Također je mišljenja da sastav biračkih odbora treba da bude isključivo iz reda državnih službenika i namještenika, odnosno uposlenika u javnim ustanovama čije nadoknade se isplaćuju iz budžeta svih nivoa. 

- Donosioci odluka trebaju da obave sadržajnu raspravu i ocjene koliko bi bilo svrsishodno, a ja mislim da bi, da se spoje i u jednoj izbornoj godini održe i lokalni i opći izbori, da lokalni budu u aprilu mjesecu izborne godine, a da opći budu, kao i do sada, u prvoj nedjelji oktobra - kazao je Arnautović.

Istakao je da bi jedna od najpotrebnijih reformi trebala biti mogućnost davanja biračkog prava, i aktivnog i pasivnog, mladim osobama od 16 godina. Time bi se barem u ovom pogledu približili zemljama kao što su Njemačka i Austrija.

- Također, treba razmisliti da članove općinske i gradske izborne komisije imenuje CIK i da se njihove naknade isplaćuju iz budžeta CIK-a - naveo je Arnautović.

Kaže kako bi možda trebalo razmisliti o dvije stvari s ciljem okrupnjivanja političkog spektra u Bosni i Hercegovini, a to je promjena formule Sainte-Lague u formulu Victora d'Hondta, formulu za preračunavanje glasova u mandate, kao i stvaranje trostepenog nivoa izbornog praga.

- Na primjer, za jednu ovjerenu stranku izborni prag podići na četiri ili pet posto; za koaliciju dvije stranke šest posto, a za koaliciju tri ili više stranaka sedam posto, i time doprinijeti jednom poštenijem izbornom sistemu, koji će prepoznati razliku između onoga kada nezavisni kandidat sam nastupa i kada je nasuprot njega koalicija od pet, 10 ili 12 političkih stranaka. Nije fer da jedan i drugi politički subjekt (nezavisni kandidat i koalicija od 12 političkih stranaka) ima isti izborni prag - smatra Arnautović.

Po njegovim riječima, posebna pažnja se treba posvetiti krojenju izbornih jedinica u BiH, u cilju njihovog uprošćavanja, okrupnjivanja i pogotovo izbjegavanja određenih političkih manipulacija u postupku krojenja granica izbornih jedinica.

- Podsjećam da je jednako pravo glasa jedno od pet načela slobodnih i poštenih izbora i ako ono nije ostvareno ne može se reći da su izbori, u cjelini gledano, fer i pošteni. Najdrastičniji primjer su izborne jedinice 1b, 2b i 3b u entitetu Republika Srpska, koje daju devet direktnih mandata u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U svakoj od ovih višečlanih izbornih jedinica izborna magnituda je jednaka, svaka izborna jedinica bira jednak broj mandata, po tri zastupnika. Međutim, između njih je ogromna razlika u broju upisanih birača - pojasnio je Arnautović.

Govorio je i o Centralnom biračkom spisku kazavši da je prenapuhan.

- Jedan od najvažnijih tehničkih i stručnih zahtjeva jeste realno sagledavanje popisa birača u BiH. To sam rekao onako kako ja vidim rješenje tog pitanja, jer sadašnji Centralni birački spisak ne odgovara stvarnom i realnom stanju na terenu. On je prenapuhan, pogotovo sa onim osobama koje imaju CIPS lični dokument, ličnu kartu, a ne žive u BiH - mišljenja je Arnautović.