open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
Godišnjica
Tri decenije i godina od Dejtona: Sporazum koji je zaustavio rat, ali ostavio duboko podijeljenu državu
Sporazum je parafiran 21. novembra 1995. godine u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson kod Daytona, u saveznoj državi Ohio, a zvanično je i potpisan 14. decembra iste godine u Parizu
AUTOR: Faktor
21.11.2026. u 10:12
get url
text
Tri decenije i godina od Dejtona: Sporazum koji je zaustavio rat, ali ostavio duboko podijeljenu državu
FOTO: Arhiva
Više od tri decenije nakon što je u bazi Wright-Patterson zaustavljen rat, Bosna i Hercegovina i dalje živi u privremenom rješenju koje je postalo trajno stanje.
Iako je Dejtonski mirovni sporazum uspješno položio svoj primarni test, očuvanje mira, njegov ustavni okvir pretvorio se u poligon za stalne političke blokade, ostavljajući državu zaglavljenu između prošlosti i evropske budućnosti.
Bosna i Hercegovina danas obilježava 31 godinu od postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan troipogodišnji rat.
Sporazum je parafiran 21. novembra 1995. godine u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson kod Daytona, u saveznoj državi Ohio, a zvanično je i potpisan 14. decembra iste godine u Parizu.
Dejtonski sporazum zaustavio je rat i uspostavio mir, ali je istovremeno postavio temelje složenog političkog i institucionalnog uređenja koje i više od tri decenije kasnije predstavlja jedan od najvećih izazova za funkcionisanje države.
Dejtonski sporazum, poznat i kao Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, parafirali su 21. novembra 1995. godine tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i američkog diplomate Richarda Holbrookea.
Pregovori su trajali od 1. do 21. novembra, a njihov završetak označio je kraj rata u Bosni i Hercegovini, koji je počeo 1992. godine.
Sporazumom je uspostavljeno današnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, koja je nastavila postojati kao suverena i međunarodno priznata država u svojim dotadašnjim granicama.
Prema Dejtonskom ustavu, BiH ima dva entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku, dok Brčko ima status posebnog distrikta.
Dejtonski sporazum sadrži 11 aneksa koji uređuju različite aspekte mirovnog procesa, od vojnih pitanja, povratka izbjeglica i zaštite ljudskih prava do izbora, arbitraže i Ustava BiH.  Aneks IV  ovog sporazuma je Ustav Bosne i Hercegovine.
Iako je sporazum donio mir, njegovo političko i institucionalno naslijeđe i danas je predmet brojnih rasprava.
Složena struktura vlasti, česte političke blokade, neslaganja o nadležnostima institucija i različita tumačenja Dejtona obilježavaju politički život BiH više od tri decenije.
Za mnoge građane Dejtonski sporazum ostaje simbol završetka rata i uspostavljanja mira, ali i podsjetnik na državu čije institucije ni nakon 31 godine nisu uspjele osigurati političku stabilnost i funkcionalnost kakvu njeni građani očekuju.
Dok se političke elite iscrpljuju u raspravama o nadležnostima, stvarni život građana odvija se u sjeni institucionalne nestabilnosti.
Sporost u donošenju odluka direktno odbija strane investicije, usporava evropski put Bosne i Hercegovine i produbljuje ekonomski jaz u odnosu na zemlje regije.
Najvidljivija posljedica ovakvog stanja je tihi egzodus  - odlazak desetina hiljada mladih ljudi i cijelih porodica koji stabilnost i perspektivu traže izvan granica BiH.
Dodajte Faktor.ba među omiljene izvore na Google-u
comment
prikaži komentare (0)
POVEZANO
2026 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.