Ako danas od 15.30, odnosno do 16 sati Vlada Livanjskog kantona ne ponudi prihvatljivo rješenje za ljekare, stanovnici tog kantona od sutra (14. juli) ostat će bez većine zdravstveneih usluga.

Kazala je to za Faktor dr. Marina Berberović, predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije u FBiH, nakon press konferencije koja je danas zajedno sa predstavnicima Sindikata ljekara održana u Livnu.

- Danas je održan sastanak premijera Livanjskog kantona i predstavnika Sindikata doktora na kojeg je obje strane pozvao federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac. No ispalo je tako da je objema stranama rečeno da ih je ona druga pozvala. Bilo je sve nekordinirano, bez ikakvog rješenja i bilo kakve ponude od Vlade prema doktorima. Nakon svega možemo slobodno reći da smo ušli u zadnji sat otkaznog roka. Ukoliko se ovako dočeka kraj radnog vremena od sutra u Livnu skoro pa neće biti zdravstvenih usluga koje pacijenti trebaju - istakla je Berberović.

Naglasila je da će u Kantonalnoj bolnici Livno ostati svega pet ili šest specijalista koji si nositelji zdravstva, a koji će moći pružati usluge.

- Znači da od sutra u Livnu nema nijednog anesteziologa, ortopeda, fizijatra, mikrobiologa, interniste, ginekologa. Ostaje jedan pedijatar, dva neurologa i tri hirurga u bolnici, što je daleko od potrebnog broja za pružanje zdravstvene usluge ležećim pacijentima, a pogotovo onima koji će se javiti na pregled - navela je Berberović.

Šta će nakon svega biti sa zdravstvenim sistemom u Livanjskom kantonu pitanje je na koje, kako kaže Berberović, samo vladajući mogu dati odgovor.

- Situacija u zdravstvu Livanjskog kantona je u rukama vladajućih. Nije moguće zamijeniti ljekare koji su dali otkaz onima iz drugih kantona ili regija iz razloga što je za rad potrebna i važeća licenca te osigurati slobodne dane u matičnoj ustanovi u kojoj se radi, a to su sve stvari koje će biti provjeravane ukoliko neko od njih dođe raditi u Livno. To sve dugoročno ne može opstati jer je preskupa opcija, a pacijentima posebno nije prihvatljivo voziti se, primjera radi, u Mostar koji je 120 kilometara daleko jer to zahtijeva finansijska sredstva za prijevoz, za teže pacijente dovoljan broj sanitetskih vozila, a onda se postavlja pitanje - ko će ići u pratnji takvih bolesnika - istakla je Berberović.