Evropska komisija usvojila je paket prijedloga kojim se Evropska unija priprema za buduća proširenja, uključujući prilagođavanje institucija, politika i budžeta za prijem novih članica.

Predlaže se i jačanje mehanizama kojima bi se nakon ulaska u EU osigurala provedba preuzetih obaveza, dok bi zemlje kandidati postepeno mogle učestvovati u pojedinim politikama Unije i prije punopravnog članstva.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kazala je da je proširenje EU "geopolitički imperativ" te da Unija mora biti spremna prihvatiti nove članice.

- Budućnost Evrope zavisi od odluka koje donosimo danas. Proširenje naše Unije je geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude i snažnija: otpornija, efikasnija i čvrsto utemeljena na vrijednostima i pravilima koja nas definiraju. Dok zemlje kandidati napreduju na putu reformi, EU mora biti spremna da ih dočeka. To znači pripremiti naše institucije, prilagoditi naše politike novim realnostima i osigurati da naš budžet odražava naše zajedničke ambicije - poručila je von der Leyen.

U danas predstavljenom paketu Evropska komisija detaljno je analizirala postojeće politike uoči budućih proširenja. Zaključeno je da Unija može prihvatiti veći broj članica u okviru postojećih ugovora i budućih pristupnih ugovora, ali da će biti potrebno dodatno jačati administrativne kapacitete i provedbu propisa.

Poseban naglasak stavljen je na stručne kapacitete, regulatorni i nadzorni sistem, interoperabilnost sistema te saradnju između administracija.

Kada je riječ o budžetu, Komisija navodi da se postojeći prioriteti EU mogu finansirati i nakon prijema novih članica.

Prema prijedlogu novog Višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028–2034, zemlje kandidati bi prije članstva bile finansirane kroz program Global Europe. Nakon pristupanja EU, finansiranje bi bilo uključeno u nacionalne i regionalne partnerske planove novih članica, uz dodatna sredstva za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i program Interreg.

Za Ukrajinu bi, zbog veličine i strukture njene poljoprivrede, bile potrebne posebne mjere kojima bi se značajno ograničila finansijska podrška i pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode, uz istovremenu pomoć toj zemlji da ponovo pristupi tradicionalnim tržištima izvan EU.

Iako se dokument odnosi na sve države kandidatkinje i regiju Zapadnog Balkana, za Bosnu i Hercegovinu ovaj paket donosi niz novih prilika, ali i vrlo jasna upozorenja.

Glavna novina koju Komisija predlaže jeste postupna integracija. Za razliku od dosadašnjeg modela po kojem su zemlje čekale punopravno članstvo kako bi osjetile konkretne benefite, novi pristup omogućava kandidatima učešće u odabranim politikama, jedinstvenom tržištu i programima EU i prije zvaničnog ulaska.

Za građane i privredu u BiH to bi moglo značiti raniji pristup pojedinim evropskim fondovima i olakšano poslovanje. Međutim, Evropska komisija jasno naglašava - pogodnosti dolaze ranije, ali se i zahtjevi moraju ispuniti ranije.

Da bi BiH koristila ove beneficije, morat će se znatno brže i potpunije uskladiti sa strateškim područjima EU, s posebnim naglaskom na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

Jedan od važnijih dijelova paketa odnosi se na način odlučivanja unutar EU.

Evropska komisija želi iskoristiti mogućnosti koje već postoje u evropskim ugovorima kako bi odlučivanje učinila bržim i efikasnijim.

Komisija će nastaviti zagovarati korištenje takozvanih "passerelle" klauzula, koje omogućavaju prelazak sa jednoglasnog odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom većinom u pojedinim oblastima, među kojima su sankcije, borba protiv poreskih prevara i fiskalne mjere u energetskoj politici.

Kvalificirana većina predlaže se i za otvaranje pregovaračkih klastera i druge međukorake u pregovorima o pristupanju, čime bi se, prema ocjeni Komisije, proces proširenja učinio dinamičnijim.

Komisija također želi zajedno s Evropskim parlamentom i Vijećem razmotriti efikasnije vođenje postupaka prema članu 7 Ugovora o Evropskoj uniji, uključujući mogućnost utvrđivanja rokova.

Evropska komisija predlaže i snažnije zaštitne mehanizme u budućim pristupnim ugovorima.

Njima bi se trebalo osigurati da zemlje nakon ulaska u EU nastave ispunjavati obaveze koje su preuzele tokom pregovora.

Postojeće sektorske zaštitne klauzule bile bi ojačane, a uvela bi se i nova institucionalna zaštitna klauzula.

Ona bi se odnosila na ozbiljna kršenja temeljnih vrijednosti EU, definiranih članom 2 Ugovora o Evropskoj uniji, kao i principa iskrene saradnje među članicama.

U najtežim slučajevima mjere bi mogle uključivati i suspenziju prava glasa u Vijeću EU.

Za pojedine oblasti, poput slobodnog kretanja radnika i usluga, poljoprivrede, osjetljivih proizvoda, finansiranja i učešća u zajedničkim sistemima, mogle bi biti uvedene prijelazne mjere.

Nova članica bi, također, na ograničen period mogla preuzeti obavezu da ne blokira buduća proširenja EU zbog bilateralnih sporova.

Evropska komisija pozvala je Evropsko vijeće i Evropski parlament da nastave razgovore o institucionalnim pripremama i mjerama potrebnim za buduća proširenja.

U okviru paketa proširenja za 2026. godinu Komisija će predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uvjetom da te zemlje nastave s provođenjem reformi.

Bit će predstavljen i jedinstven pristup postepenoj integraciji, uključujući pregled strateških oblasti u kojima bi zemlje kandidati mogle biti ranije uključene.

Komisija će istovremeno raditi sa državama članicama i zemljama kandidatima na usklađivanju pristupnih pregovora s unutrašnjim pripremama EU.