Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, kao "treća strana" u predmetu Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, najdalje do 7. oktobra treba dostaviti svoje podneske Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. 

- S obzirom na prirodu intervencije treće strane, ovi podnesci ne bi trebali uključivati ​​nikakve komentare o činjenicama ili meritumu slučaja, već bi se trebao baviti samo općim načelima primjenjivim na odlučivanje o slučaju - navedeno je dokumentu Evropskog suda za ljudska prava koji je objavila Istraga.

Informacija da je Schmidt tražio da se uključi u slučaj Kovačević protiv BiH izazvala je oštre reakcije u javnosti, prije svega stranaka, između ostalih SDA, DF-a i Stranke za BiH, ali i organizacija. 

Ured visokog predstavnika (OHR) je, nakon što je ova informacija dospjela u javnost, saopćio da je visoki predstavnik "pristao" da Evropskom sudu za ljudska prava "pruži nezavisne informacije u svojstvu prijatelja suda (Amicus Curiae), kako su visoki predstavnici i ranije činili u mnogim drugim predmetima".

- Visoki predstavnik ne zauzima stranu nego daje svoj doprinos kao konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi pružio informacije o dejtonskom okviru - dodali su.

Međutim, dokument Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, prema navodima Istrage, demantuje da je Schmidt "pristao", već se iz njega može zaključiti da je Schmidt sam tražio da se uključi. 

Dokument Evropskog suda je 16. septembra upućen advokatskoj kancelariji Blackstone iz Londona, preko koje se Schmidt obratio Sudu.

- Potvrđujem primitak vašeg pisma od 13. septembra 2024, u kojem tražite dopuštenje u ime visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu da intervenirate kao treća strana u postupku pred Sudom u gore navedenom predmetu (Pravilo 44. stavak 3. (a) Poslovnik Suda).

Obavještavam vas da vam je predsjednik Velikog vijeća odobrio, u skladu s pravilom 44. stavkom 3. Poslovnika Suda, da podnesete pisane i usmene podneske Sudu u ime visokog predstavnika. Podnesci se moraju podnijeti na jednom od službenih jezika Suda, engleskom ili francuskom - piše u dokumentu kojeg je potpisao zamjenik registrara Velikog vijeća Johan Calleweart.

Schmidt, piše Istraga, ove sedmice putuje u London da dogovori detalje. 

Rasprava pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava zakazana je za 20. novembar.

U javnosti se spekuliše da Schmidt želi oboriti presudu Kovačević kako bi "zaštitio interese" HDZ-a.

U svojoj reakciji su i iz Kruga 99 saopćili između ostalog da je nedopustivo da visoki predstavnik ispunjava želje i naloge politike Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini.

Istraga navodi da je na sjednici Vijeća za provedbu mira (PIC) bila velika podijeljenost među ambasadorima zemalja članica EU-a s jedne i Ambasade SAD-a s druge strane koji se nisu protivili da Schmidt "svjedoči" pred Evropskim sudom u predmetu Kovačević, dok su zemlje članice EU-a i PIC-a bile protiv.

Schmidt je, nakon donošenja presude u predmetu Kovačević prošle godine, u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a između ostalog komentirao presudu "Kovačević" između ostalog navodeći da bi, ako bude potvrđena, mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH. 

Kovačević je tužio BiH zbog kršenja biračkih prava s obzirom na to da kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH. Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.

Evropski sud je prošle godine prvostepenom presudom odlučio u korist Kovačevića, utvrdivši da mu je povrijeđeno pravo jer kao građanin Federacije BiH može birati samo bošnjačkog ili hrvatskog kandidata.

Trenutno Veliko vijeće odlučuje o žalbi Vijeća ministara BiH.

Prije ovog slučaja je Evropski sud za ljudska prava donio četiri presude koje se također odnose na izborni sistem u BiH i na diskriminaciju, i to u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i Šlaku.