open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
Šta to muči šefa HDZ-a
Čović o Južnoj interkonekciji i Murphyju: Moj jezik je učtiv, ali kada bismo sjeli, ja bih njemu rekao...
AUTOR: Faktor
31.12.2024. u 08:29
get url
text
U godini na izmaku napravljeno je nekoliko važnih koraka naprijed, no Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s brojnim izazovima na svom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Nakon što smo pregovarački status dobili u martu ove godine, daljnji napredak ovisi o provedbi reformi.
O ovim i drugim politički aktuelnim temama za Dnevnik PLUS RTV Herceg-Bosne govorio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a.
Ocjenjujući 2024. godinu na političkom polju, Čović je kazao da je ona bila turbulentna i dinamična.
- Uz uspone koje smo imali, iza njih su redovno dolazili padovi u našoj komunikaciji što se moglo osjetiti u javnosti - kazao je Čović dodajući da je nakon prvog kvartala u kojem je postignut određeni napredak došlo do zastoja u provođenju reformi.
Čović kaže i da je, s druge strane, napravljen jako dobar komunikacijski kanal s administracijom Evropske unije kroz različite nivoe vlasti te da je za taj dio primarno zadužena predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.
- Puno je izazova. Napravili smo nešto od onoga što smo planirali, ali ni iz bliza dinamikom kako smo to željeli. Realno je bilo završiti ovu godinu otvaranjem raznih poglavlja te da ispred sebe stavimo sve ono što su prioriteti u početnom procesu pregovaranja. To nismo uspjeli i to nam ostaje prvi zadatak za sljedeću godinu - rekao je Čović.
Odgovarajući na pitanje hoće li hapšenje Nenada Nešića, ministra sigurnosti BiH, prouzročiti nove zastoje, Čović je kazao da je uvjeren da neće te da se mora zagovarati funkcioniranje pravne države.
- Ne bih uopće ulazio u konotacije jer nisam uopće upoznat s predmetom oko ministra Nešića. Mi ćemo odmah nakon Nove godine sjesti za sto s partnerima te i ovu temu, zajedno s ostalima, staviti na dnevni red - rekao je Čović dodajući da se moraju iznova definirati aktivnosti u prvom kvartalu 2025. godine i vidjeti je li moguće u martu za poljskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije završiti ono što se nije završilo tokom mađarskog presjedavanja. 
Čović je kazao i da je činjenica da sljedeća godina nije izborna dovoljan motivator da se neke "teške teme" stave na dnevni red.
- Većina prioriteta na putu BiH ka Evropskoj uniji je usaglašena. S druge strane, neki prioriteti poput Zakona o sudovima nisu usaglašeni. Na sastanku koalicionih partnera koji je održan u Mostaru predstavnik SNSD-a Radovan Višković rekao je da srpska strana ne može pristati na prijedlog tog zakona u kojem se ne spominje okvirni rok u kojem strane sudije trebaju otići iz Ustavnog suda BiH.
Odgovarajući na pitanje kako pomiriti takve različite poglede te može li se naći prostor za kompromis, Čović je kazao da je na tri prethodna sastanka koja su održana u Mostaru, Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci većina stvari dogovorena.
- Ostaju neke nijanse koje postanu veliki problem. Ako atmosfera bude dobra, da je ne naruši neko sa strane ili mi između sebe nekim novim istupom, uvjeren sam da to kroz prvi mjesec možemo okončati - kazao je Čović pojašnjavajući i da se u tom razdoblju može postići dogovor i oko Plana rasta te oko imenovanja glavnog pregovarača, rekao je Čović.
Govoreći o usvajanju reformske agende, Čović je kazao da je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH razgovarala s predsjednicima kantonalnih vlada.
- Oni su dio mehanizma koordinacije na kojem mi insistiramo. On je, kada sam ja predavao zahtjev za članstvo BiH u EU prije osam godina, bio uvjet. Tada smo ustanovili mehanizam koordinacije i naravno da moramo poštivati volju svih naših kantona. Za evropski put treba nam i komunikacija s opozicijom - rekao je Čović dodajući da je lakše djelovati iz opozicionih klupa te prozivati vlast za ono što se propustilo napraviti.
Čović također pojašnjava da bi razgovori sa SDA po tom pitanju trebali rezultirati uspjehom.
- U konačnici, što smo bliže sljedećem izbornom procesu koji je za dvije godine i koji nije toliko daleko, i opozicija će nastojati sebe ugraditi u taj evropski put na jedan afirmativan način. Ja mislim da se tu može napraviti jedan kompromis iza ovoga što su napravili predsjednici vlada tih kantona samo zato što su predstavnici SDA ili opozicije - rekao je Čović.

Hrvatska je prijatelj BiH 

Republika Hrvatska puno je učinila na afirmaciji evropskog puta Bosne i Hercegovine. To se često od pojedinih bošnjačkih lidera interpretira na pogrešan način, kao miješanje u unutrašnje stvari.
- Ne može niko, bez obzira na to iz kojih pobuda to radi – pa i predstavnici bošnjačke politike, prigovarati nositeljima vlasti u Republici Hrvatskoj da se miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Ovdje svaki dan imate nekog predstavnika međunarodnih institucija koji ima neki svoj izlet i djelovanje u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti; utjecaj na donošenje zakona i čak na neka kadrovska rješenja - rekao je Čović dodavši da ako je neko prijatelj BiH, onda su to institucije Hrvatske.
Posebno je naglasio važnost djelovanja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kroz posljednjih osam godina, ali i ranije kroz rad u Evropskom parlamentu.
- Da njega tada nije bilo u Evropskom parlamentu, mi uopće ne bismo predali zahtjev za članstvo u EU - rekao je Čović istakavši da nije tajna da Plenković želi pomoći bh. Hrvatima, a i da on i Bosnu u Hercegovinu doživljava kao strateškog partnera.
Predsjednik HDZ-a BIH dodao je da je uvjeren da će predsjednik Vlade RH, zajedno s predsjednikom Republike Hrvatske te predsjednikom Hrvatskog sabora učiniti sve da BiH više ne stoji u mjestu.
- Moj poticaj prijateljima iz Sarajeva je da prijatelja nikad ne potcijene, da prijatelja nikada ne gledaju drugim očima nego kao prijatelja koji nam želi pomoći i dodatno nas osnažiti na euroatlantskom putu - rekao je Čović.

Čestitao Milanoviću 

Osvrćući se na rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora u Republici Hrvatskoj, Čović je rekao da ko bi god prije samih izbora kazao da će aktuelni predsjednik RH Zoran Milanović gotovo sve riješiti već u prvom krugu, vjerovatno nije realno sagledao političku situaciju.
- Tim koji je vodio kampanju gospodina Milanovića zasigurno je bio iznenađen. Tamo ste imali otprilike šest političkih opcija s centra i desnog centra. Predsjednik Milanović igrao je ulogu centra. Nije on išao lijevo dok je gospođa Kekin iz Možemo! išla ultralijevo. Možda se i mogla očekivati ovakva raspodjela glasova s desnice jer je to bila jedna scena i preklapale su se priče ili promišljanja budućnosti od tih šest kandidata. U svakom slučaju, nema šta nego čestitati predsjedniku Milanoviću na rezultatu koji je napravio - rekao je Čović dodajući da je razlika u prvom krugu toliko velika i dominantna da se teško može nešto promijeniti.
Naglasio je Čović i da HDZ ima kandidata u drugom krugu te da zbog toga stranka kojoj je na čelu treba promovirati vrijednosti koje zagovara HDZ.
- Mi u Bosni i Hercegovini ne utječemo bitnije na rezultate izbora u Hrvatskoj. Vidjeli ste da smo imali nešto više od 16.000 glasača u BiH za predsjedničke izbore. Taj broj baš ni o čemu ne odlučuje. Mislio sam i da će izlaznost u prvom krugu biti veća te da će preći 50 posto. Mi ćemo profesionalno odraditi drugi krug predsjedničkih izbora - rekao je Čović.
U posljednje vrijeme posebno aktuelna tema u BiH bilo je pitanje Južne plinske interkonekcije. Usvojen je Zakon koji su u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH predložili zastupnici SDA. Odgovarajući na pitanje šta će se dalje događati s tim zakonom, Čović je kazao da će se on vjerovatno na Domu naroda Parlamenta FBiH naći do kraja januara. 
- Taj zakon u procedurama stoji 3-4 godine. On je već jednom prošao put izvršne i zakonodavne vlasti kroz Zastupnički dom. Sada se taj put ponavlja. Mi smo pokušali ukazati na to da se nepotrebno stvorila klima nedemokratičnosti u procesu odlučivanja u BiH oko jednog ozbiljnog zakona - rekao je Čović dodajući da je pitanje Južne plinske interkonekcije strateško za Bosnu i Hercegovinu, posebno za Hrvate u njoj jer taj plinovod pokriva područje Hercegovine gdje do sada nismo imali tog medija.
Predsjednik HDZ-a BiH kazao je i da će se o tom pitanju morati razgovarati na malo drugačiji način.
- Ovaj zakon na Domu naroda vjerovatno će završiti slično kao na Zastupničkom domu. Pritisak koji se dogodio u Zastupničkom domu i u Vladi Federacije po inerciji će se prenijeti i na Dom naroda. Iza toga treba vidjeti šta su pravni lijekovi, kako se nositi s time jer mi s time nismo zadovoljni. Neko je uspio mobilizirati sve Bošnjake da to podrže. Na nama je da ukažemo da se taj strateški interes može realizirati i na nekakav drugačiji način; brži i efikasniji, a da zadovoljimo i interese hrvatskog naroda i što je vrlo važno, da zadovoljimo interes podjele ustavne nadležnosti u BiH. Ne možete ići kroz gradove, općine, kantone, a ne komunicirati taj prostor u odlučivanju - rekao je Čović.
Podsjetio je na mehanizam koordinacije te da tri kantona nisu dala svoju saglasnost na neke odluke te da zbog toga sve stoji.
- Ne mislimo ništa blokirati; da odmah raščistimo oko toga. Ali želimo da ovaj proces ide. Naći ćemo dovoljno menadžerskih i upravljačkih vještina po ovom pitanju. Ovdje je jedina prava rasprava oko toga ko upravlja ovim procesom. Mišljenja smo da to ne može raditi kompanija koja nema sve ono što je nužno u smislu znanja pa i povjerenja - rekao je Čović podsjetivši na brojne krivične prijave, dubioze u poslovanju i propale projekte koji zjape prazni u centralnoj Bosni kada je u pitanju BH Gas.
Čović je kazao da su ova pitanja vrlo jasno iskomunicirali s predstavnicima vlasti RH u sektoru energetike jer Hrvatska mora povezati svojih 70 kilometara plinovoda od Dugopolja do granice s BiH.
- Mislim da imamo vrlo kvalitetna rješenja koja čak mogu i pomiriti neke tenzije koje dolaze i Sarajeva, primarno sa željom da ovaj projekat više ne stoji. Nama je cilj da imamo još jedan izvor plina za BiH sa zapada i vjerujem da ćemo u tome vrlo brzo uspjeti - istakao je Čović.

Neće biti zaokreta u američkoj politici prema BiH 

Čović je, odgovarajući na novinarsko pitanje, kazao da očekuje da neće biti nekih velikih zaokreta u američkoj politici prema BiH nakon dolaska nove administracije u Bijelu kuću pod palicom novog predsjednika Donalda Trumpa.
- Mi smo u svakom smislu premali za jednu veliku Ameriku i za ambicije ovog predsjednika koji razmišlja o milijardama novih investicija i o zaustavljanju sukoba širom svijeta. To onda znači narušavanje puno ekonomskih procesa koji su se ustanovili. Vojna industrija procvjetala je posljednjih 4-5 godina u nekoj drugačijoj logici upravljanja svijetom. Uvjeren sam da će nova administracija nastaviti pomagati Bosni i Hercegovini - rekao je Čović.

S Murphyjem komunicirao na sastancima

Odgovarajući na pitanje kako gleda na djelovanje američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja, posebno kroz prizmu pritiska na bošnjačke zastupnike u Zastupnički domu Parlamenta FBiH i preglasavanje Hrvata oko spomenute Južne interkonekcije te imajući u vidu da gotovo nema istupa u javnosti, a da ne spomene predsjednika HDZ-a BiH, Čović je kazao da su se njih dvojica često sastajala.
- Možda smo to ja i ambasador Murphy loše komunicirali. Često smo se sastajali i ja sam iznosio svoje stavove. On je bio jako prisutan u medijima i kada sam ja u pitanju. Ja na to nisam imao pravo odgovoriti na bilo kakav negativan način. To nije pristup koji zagovaram. Politika koju ja zagovaram je jezik koji je učtiv, prihvatljiv, koji nikoga ne vrijeđa – pogotovo ne partnera kakav jesu Sjedinjene Države. Ja bih njemu rekao ono što treba kada sjedimo zajedno, a u medijskom prostoru to nikada na bilo koji način nisam isticao  - rekao je Čović dodajući da su mu neki akteri govorili da Murphyju odgovori na adekvatan način.
Čović je još jednom naglasio da u projektu izgradnje plinovoda Južna plinska interkonekcija u pitanju nije nikakav privatni interes.
- Naši prijedlozi do sada su išli kroz kompaniju koju bi pravili kao javno preduzeće Vlade FBiH, a ne nikakvo privatno preduzeće. Duboko vjerujem da ćemo morati naći nove načine komuniciranja s novom američkom administracijom kako bi svoje mjesto postavili kako mu pripada; realno u odnosima u BiH i najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda - rekao je Čović pojašnjavajući da je ta komunikacija kroz posljednjih 5-6 mjeseci bila nešto lošija jer "niste slijedili nešto".
On je podsjetio da je zajedno s premijerom Nerminom Nikšićem i saradnicima usaglasio Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
- Sutradan, kada je taj zakon na Vladi FBiH trebao biti jednoglasno usvojen, kolege su se povukle s jasnim obrazloženjem zbog čega to rade. To ambasador Murphy nije ni krio i u javnosti je to jasno komunicirao kako bi se taj pritisak napravio. To je jedan od alata koji se ne koristi prvi put u BiH - rekao je Čović.

Izborni zakon uskoro na dnevnom redu

Predsjednik HDZ-a BiH mišljenja je da je nužno da domaći akteri preuzmu odgovornost za procese u BiH.
- Tada se ne bi događalo da imamo odnose vruće-hladno. Ljudi se pitaju zašto bi radili kada neko za nas u sjeni donosi odluke - rekao je Čović i dodao:
- Uvjeren sam da ćemo s novom američkom administracijom bolje komunicirati jer su nam ciljevi zajednički. Cilj je napraviti funkcionalniju Bosnu i Hercegovinu, pravnu državu te osigurati njen evropski put. Sve češće ćemo govoriti i o euroatlantskom putu. Sljedeća godina je godina izazova kada moramo neka druga pitanja riješiti koja su ostala po strani, Izborni zakon primarno. Čim se ovi zakoni završe koji su nužni za evropski put; Zakon o sudovima i Zakon o VSTV-u, mi idemo na raspravu o Izbornom zakonu jer je neizborna godina kako bismo taj posao završili i da makar s te strane nemamo kriza u BiH - rekao je Čović zaključivši da hrvatski narod mora imati pravo na zaštitu kolektivnih prava kroz domove naroda i Predsjedništvo BiH.
comment
prikaži komentare (0)
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.