Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je za RTV HB govorio, između ostalog, o usvojenoj Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, vlasti na državnom nivou koju HDZ čini sa SNSD-om i strankama "Trojke" (SDP, NiP, NS), "vezivnom tkivu", visokom predstavniku Christianu Schmidtu...

Komentirajući izjave Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS i predsjednika SNSD-a, Čović je rekao da je vrlo nerealno govoriti o mirnom razdruživanju "bez posljedica za jedan ili drugi prostor", te da "hrvatski politički predstavnici moraju držati ravnotežu između unitarističkih i separatističkih nastojanja".

Upitan do kada hrvatska strana "može izdržati djelovanje kao vezivno tkivo između separatističkih i unitarističkih snaga", Čović je odgovorio da bi svaka druga uloga bila naivna.

- Hrvati nemaju luksuz vođenja neke druge politike, ni separatizma ni pričanja o nekim drugim podjelama. Danas, kada ja zatražim legitimno predstavljanje neki kažu to vam je treći entitet. Zašto ću se ja braniti od trećeg entiteta i što je problem treći entitet. Zagovarat ćemo ga, zašto ne. Ali, da bi se to zagovaralo moramo promijeniti Ustav. Kada ćemo stvoriti ambijent da i drugi vjeruju da to treba napraviti na taj način - dodao je Čović ustvrdivši da do tada "imamo podjelu kakvu imamo; Federacija s deset županija ili kantona, RS kako je organizirana, Distrikt Brčko i institucije koje imamo".

Osvrćući se na usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, Čović je kazao da se ništa novo za Bosnu i Hercegovinu nije dogodilo.

- Ne mislim da se išta novo dogodilo do nastavka onih podjela, različitog gledanja na događanja u Domovinskom ratu pa i same zločine koji su se događali. Što se tiče genocida u Srebrenici, barem kada je u pitanju hrvatska strana, imali smo jasna stajališta oko toga pa i pri svojim odlascima tamo - rekao je Čović.

Smatra da je Rezolucija otvorila neke teme koje su "već malo bile pod velom prašine".

- Zašto neko danas pokreće takva pitanja... Politički predstavnici Srba iz RS-a i Srbije osjetili  su se pogođenima kao i veći dio srpskog naroda - dodao je, i kazao da se otvorilo pitanje nefunkcioniranja BiH.

- Praktično se pokazalo da mi nemamo strategije vanjske politike i da nemamo pravog zakona o vođenju vanjske politike. Pokazali smo da nemamo dosljednost i da ovisno od toga ko zastupa BiH u nekoj instituciji i ima svoj stav - kazao je Čović. 

Odgovorio je da donošenje Rezolucije evidentno nije način dolaženja do pomirenja jer drugačije gledamo na odnose unutar BiH.

- Mi bismo što prije trebali izići iz ovog ambijenta i ne smijemo se dugo zadržati u raspravi o Rezoluciji o Srebrenici - dodao je.

Istakao je da "politički predstavnici sva tri naroda moraju ponovno zajedno sjesti i prisjetiti se onoga što su potpisali prije godinu i po dana".

Dotakao se visokog predstavnika Christiana Schmidta i nametanja izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine pa kazao da je u trenutku kada je BiH dobila pregovarački status s Evropskom unijom "ničim izazvan nametnuo određene izmjene Izbornog zakona umjesto da je pustio da se domaći akteri dogovore oko nekih stvari koje su važne zbog Brisela i EU-a".

Podsjetimo da vladajuća koalicija i dalje nema dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH koje bi doprinijele koliko-toliko fer izborima. HDZ insistira na izmjenama koje bi promijenile način izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda kako bi, stava su brojni političari i analitičari, HDZ-u bilo osigurano to mjesto.

Čović ne odustaje od toga i kritizira "Trojku" da su u početku kazali da imaju želje i hrabrosti za izmjene Izbornog zakona, a onda je "hrabrosti nestalo". 

- Nemate hrvatskog člana Predsjedništva BiH i o tome šutite 16 godina. Neće moći, to treba riješiti. Nemate neka druga pitanja riješena kako bi bila osigurana potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda. Nije dovoljno da neko kaže "da, nije dobro da Hrvatima Bošnjak bira člana Predsjedništva". Treba sve učiniti da se to više ne dogodi, a ne onda postavljati dodatne uvjete - rekao je Čović.