Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine uputilo je u četvrtak u proceduru Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Nacrt izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojim se, između ostalog, mijenja način izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, predviđa izbor novih članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine odmah nakon stupanja zakona na snagu.

Uvođenje tehnologija u izborni proces spominje se samo kao pilot projekat, mada je pitanje integriteta izbornog procesa jedan od ključnih uvjeta na evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Navedeno je elektronsko brojanje glasova, ali nakon što listići budu ručno prebrojani.

Gotovo isti prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona ranije su u parlamentarnu proceduru uputili parlamentarci iz HDZ-a, a lider HDZ-a Dragan Čović od koalicionih partnera, "Trojke" i SNSD-a, traži upravo izmjene Izbornog zakona po mjeri HDZ-a.

Iako su iz "Trojke" govorili da je potrebno uraditi samo tehničke izmjene Izbornog zakona, moglo bi se zaključiti da su ipak popustili i dali novi ustupak imajući u vidu da je sada zvanično iz Ministarstva pravde BiH, na čijem je čelu, istina, HDZ-ov kadar, otišao nacrt izmjena i dopuna Izbornog zakona.

- Ovaj prijedlog samo ispunjava dva HDZ-ova cilja, a to je izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, isključivo njihovog kandidata, te smjenu sadašnjeg sastava CIK-a i izbor novih članova čiju će većinu kontrolirati SNSD i HDZ.

U ovom prijedlogu nema ni u naznakama zaštite izbornog procesa i osiguravanje poštenih izbora kroz uvođenje novih tehnologija i to prioritetno identifikacija birača i elektronsko brojanje glasova prije ručnog brojanja – istakao je Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, koji je u parlamentarnu proceduru nedavno uputio SDA-ov prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona s ciljem isključivo zaštite integriteta izbora.

Špago je dodao da u nacrtu izmjena i dopuna zakona koje je uputilo Ministarstvo pravde BiH nema nikakvih izmjena ni u vezi sa sprečavanjem zloupotrebe javnih resursa u svrhu kampanje, kontrole vođenja i finansiranja izborne kampanje, niti povećanja kazni radi odvraćanja od kršenja odredbi Zakona.

Špago je ocijenio da nekoliko predloženih stvari derogira dostignute standarde važećeg Izbornog zakona.

- To su izbor članova Predsjedništva po HDZ-ovom prijedlogu, bez rješavanja presuda Suda za ljudska prava, iIzbor novih članova CIK-a odmah nakon stupanja na snagu izmjena Zakona, i u izboru članova CIK-a učestvovati će i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjednike biračkih odbora imenuju općinske izborne komisije, drugim riječima stranke koje su na vlasti u općinama. Opet je ostavljena mogućnost da u predlaganju članova biračkih odbora učestvuju i stranke koje se formiraju pred izbore radi trgovine mjestima u biračkim odborima – rekao je Špago.

Naglasio je da su nove izborne tehnologije samo u naznakama kroz neki pilot projekat, bez rokova kada će početi potpuna primjena, bez preciziranja sadržaja izbornih tehnologija, a posebno nema ništa u vezi s identifikacijom birača.

Sporno je i to što se brojanje glasova prvo vrši ručno pa onda elektronski.

- Opet će biti sporo utvrđivanje preliminarnih rezultata, a glavni problem je što će članovi biračkih odbora opet imati mogućnost da na glasačkim listićima dopisuju ili prave nevažeće listiće, jer tek kada glasački listići prođu kroz ruke članova biračkih odbora pri ručnom prebrojavanju, onda idu na elektronsko brojanje – istakao je Špago.

Naglasio je i da je promijenjen način raspodjele mandata za domove naroda.

- Nejasno je zbog čega. Vjerovatno je HDZ izračunao da im je povoljnije dijeljenje sa 1, 2, 3, 4, i tako dalje, umjesto sa 1, 3, 5, da na taj način izbjegnu i žrijebanje i slično – dodao je Špago.

Prema predloženom nacrtu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, Komisiju za izbor članova CIK-a čine članovi kolegija oba doma Parlamenta BiH, a članove CIK-a imenuje Parlamentarna skupština BiH s liste kandidata prema redoslijedu na listi.

- Stupanjem na snagu ovog Zakona formirati će se komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a i pokrenuti procedura izbora i imenovanja članova CIK-a u skladu s odredbama ovog Zakona – piše u nacrtu.

Također, navedeno je da se preliminarni izborni rezultati evidentiraju na osnovu rezultata ručnog brojanja glasačkih listića, a dodatno se vrši i prebrojavanje glasačkih listića elektronskim brojanjem.

- U slučaju neslaganja rezultata ručnog i elektronskog brojanja, ponavlja se postupak ručnog brojanja. Ukoliko ponovljenim postupkom ručnog brojanja dođe do neslaganja rezultata ručnog i elektronskog brojanja, ponovno brojanje vrši gradska/općinska izborna komisija – piše.

Kod izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, piše da je izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to Hercegovačko-neretvanskog, Srednjobosanskog, Zapadnohercegovačkog, Livanjskog i Posavskog. To je navedeno i u prijedlogu izmjena Izbornog zakona koji je u proceduru ranije uputio HDZ.

Istog dana kada je ovakav nacrt izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH pušten u proceduru konsultacija nakon koje ide u Vijeće ministara BiH, zastupnik Naše stranke u bh. Parlamentu Predrag Kojović ustvrdio je da se ne može rješavati samo takozvano hrvatsko pitanje, na kojem insistira HDZ, nego sve odluke Suda u Strazburu.

- Tehnički dio je lako dogovoren. Ali HDZ je insistirao da se tehnički dio usvoji s političkim izmjenama. Naš stav je bio da se ne može rješavati samo tzv. hrvatsko pitanje nego sve odluke iz Strazbura. Mislim da će biti relaksiranije (sada, nakon odluke Evropskog vijeća u vezi s pristupnim pregovorima s BiH) razgovarati o rješenjima koja će zadovoljiti sviju.

Čak je i (lider SNSD-a Milorad) Dodik bio za to da se ide u usvajanje tog tehničkog dijela, skeneri, videonadzor, identifikacija birača. Čak je molio Čovića da to uradi, ali ovaj nije prihvatio – rekao je Kojović gostujući jučer na N1.

Potvrdno je odgovorio da je kod dogovora u vezi s izmjenama Izbornog zakona kočničar HDZ koji pokušava riješiti "taj jedan problem".

- Rješenja koja nude po meni nisu rješenje problema nego dublje zagaženje u problem, to etničko glasanje, etničkih glasača, dijeljenje BiH dalje po etničkim, pa makar na jedan dan, jednu noć. Morat ćemo naći jedno rješenje i bit će nam lakše jer će s nama sjediti EU – dodao je Kojović.