Ovaj prijedlog, kada se iščita nije ništa drugačiji u odnosu na početni, koji su predsjednik SDA Bakir Izetbegović i njegova stranka već odbili. SDA je podsjećamo poručila još tada da se radi o neprihvatljivom i nekompatibilno prijedlogu s evropskom demokratskom praksom i da se o tome ne može i neće pregovarati.  

VEZANI TEKST - Izetbegović: Nema dogovora sa Čovićem, Dodik svojim pričama može samo rat izazvati

Šta je to što prijedlog Dragana Čovića čini najblaže rečeno rasističkim, vodi ka institucionalnoj pripremi oživljavanja presuđene UZP politike tzv. Herceg-Bosne, definitivnom cementiranju BiH na tri dijela?

11/ For @Dragan_Covic, the Mostar agreements are a package: the third agreement provides the basis for pursuit of a de facto 3rd entity via ELR talks, as demonstrated by the #HDZ BiH’s starting negotiating position, put on the table at the first #HDZ BiH-@BiH_SDA meeting in 2/21: pic.twitter.com/w6nXH8UjHY

— Democratization Policy Council (@DPC_global) April 5, 2021

Izbor članova Predsjedništva BiH, bio bi, kako to u svom prijedlogu priželjkuje Čović "osiguran legitimitet predstavljanja kroz tri izborne jedinice u BiH koje bi se ustrojile na način da u svakoj jednici jedan od konstitutivnih naroda bude većinski (teritorijalni princip) ili kroz princip izjašnjavanja zajednice konstitutivnih naroda u FBiH (neteritorijalni princip)".

Ovo je ništa drugo do etnički princip izbora članova Predsjedništva BiH, i to na način da glas Hrvata iz Sarajeva ili Zenice vrijedi manje od glasa Hrvata iz Međugorja ili Širokog Brijega. To je upravo poznata Čovićeva da svaki narod bira svog člana Predsjedništva BiH, a ne da bude izabran "nelegetimni Željko Komšić".

Čović nadalje predlaže tri izborne jedinice. Jedna je Republika Srpska, koja se u dogovoru sa Miloradom Dodikom ne smije dirati iako i tamo žive Hrvati koji nemaju izbora, mogu glasati ili za kandidata iz RS-a ili ne glasati, a druge dvije, umjesto jedne dosadašnje bile bi u Federaciji BiH.

- Iz svake izborne jedinice bi se direktno izabrao kandidat s najvećim brojem osvojenih glasova. Iz dvije izborne jedinice u FBiH bi se izabrali bošnjački i hrvatski član Predsjedništva, a iz Republike Srpske bi se srpski član Predsjedništva BiH – navodi se u prijedlogu.

Čović nadalje, u obrazloženju svog prijedloga navodi da bi ove dvije izborne jedinice u Federaciji BiH nastale tako što bi se grupisali kantoni i općine s većinskim bošnjačkim stanovništvom što bi bila jedna jedinica, a drugu izbornu jedinici činili bi kantoni i općine s većinski hrvatskim stanovništvom. Kada je riječ o biračima iz tzv. mješovitih kantona oni bi se odredili u kojoj od dvije izborne jedinice žele glasati.

Nadalje, predlaže HDZ, dvije izborne jedinice u FBiH bi se mogle formirati u skladu sa popisom stanovništva iz 2013.

- Svi birači bošnjačke nacionalnosti iz FBiH bi na izborima birali bošnjačkog člana, dok bi svi birači hrvatske nacionalnosti birali hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Svi birači srpske nacionalnosti i ostali iz FBiH bi se opredijelili u kojoj od dvije izborne jednice žele glasati - piše u ovom prijedlogu.

VEZANI TEKST - Izborni zakon: Čović ponovo o maksimalističkim ciljevima, samo ne govori da ih HDZ postavlja

Ovaj prijedlog, definitivno, ne ide u pravcu provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava iako se Čović voli predstavljati kao jedini pravi "nostelj europskih vrijednosti", nego samo rješava pitanje "legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda" u Predsjedništvu BiH. Ispunjavanje obaveza iz presuda Evropskog suda za ljudska prava je jedino moguće promjenom Ustava BiH na način da se svim građanima u BiH, bez obzira na nacionalnu pripadnost, garantira pravo da budu birani, a konsekventno ustavnim rješenjima izvrši i izmjena izbornog zakonodavstva. Obavezu promjene Ustava u cilju ispunjenja obaveza iz presude Sejdić-Finci je utvrdio i Ustavni sud BiH.

Ustav propisuje da se iz Federacije BiH direktno bira jedan Bošnjak i jedan Hrvat. Ustav također propisuje da član Predsjedništva može proglasiti predsjedničku odluku destruktivnom po vitalni interes entiteta iz kojeg je izabran, i tad se Srbin obraća Narodnoj skupštini RS-a, a "bošnjački i hrvatski član" (što je navedeno samo na jednom mjestu u Ustavu BiH), bošnjačkim odnosno hrvatskim delegatima u Domu naroda Federalnog parlamenta. Ustav nigdje ne propisuje da se član Predsjedništva koji je Srbin iz RS-a naziva srpskim članom Predsjedništva, jer njega biraju birači na cijeloj teritoriji RS-a i on je predstavnik tog entiteta.

Stvaranje posebnih izbornih jedinica u FBiH, koje u svom prvom modelu zagovara Čović, sa većinskim hrvatskim i većinskim bošnjačkim stanovništvom bi moglo predstavljati novu diskriminaciju građana na etničkom principu. Između ostalog, u Odluci Ustavnog suda BiH U 5/98, navedeno je:

- Teritorijalni raspored, stoga, ne smije služiti kao instrument etničke segregacije, već baš naprotiv, mora ugađati etničkim grupama očuvanjem lingvističkog pluralizma i mira s ciljem doprinošenja integraciji države i društva kao takvih.

Kada je riječ o drugom modelu izbora članova Predsjedništva BiH, prema kojem bi bile dvije izborne jedinice obrazovane na neteritorijalnom principu na način da jednu čine svi birači bošnjačke nacionalnosti prema popisu 2013., a drugu birači hrvatske nacionalnosti, dok bi se birači srpske nacionalnosti i Ostali trebali izjasniti u kojoj izbornoj jedinici žele da glasaju, model je koji birače razvrstava po nacionalnom principu i najblaže rečeno nije u skladu sa demokratskim standardima.

U prijedlogu HDZ-a razrađen je i model izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, gdje se uvodi izborni prag od pet posto koji osigurava da kantoni koji imaju najmanje pet posto nekog konstitutivnog naroda od ukupnog broja tog naroda u FBiH ulaze u raspodjelu tog naroda u Dom naroda. I ovdje se primjenjuje popis iz 2013.

VEZANI TEKST - Izborni zakon i uređenje BiH: Šta je to Izetbegović rekao pa Ljubić prijeti čak i ratom!?

Prijedlog da se implementira Odluka Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića) nije sporan, ali je sporan način kako to predlaže HDZ.

Ustavni sud je u toj odluci utvrdio: "Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu".

Ustavni sud smatra da odredba po kojem se svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto ispred svakog kantona u Domu naroda Parlamenta FBiH (bez obzira da li je izabran u kantonalnu skupštinu) nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH koji propisuje: "U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, te da to nije u skladu sa Ustavom BiH po kojem je Bosna i Hercegovina pravna država i koja funcionira na demokratskim principima. 

Ovdje se postavlja pitanje kako je moguće promijeniti Izborni zakon bez promjene Ustava FBiH i dozvoliti da samo kantoni koji imaju pet posto nekog naroda po popisu iz 2013. daju delegate iz tog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH. Primjera radi, ako u nekom kantonu nema pet posto Bošnjaka, taj kanton ne može birati Bošnjaka za delegata u Dom naroda. Ovo nije u skladu sa Ustavom FBiH i takva odredba Izbornog zakona bi bila protivna i Ustava BiH.

Ovakvim modelom se pokušava izdejstvovati veći učinak od onog koji je postignut Odlukom u predmetu Božo Ljubić. Pokušavaju se anulirati odredbe Ustava FBiH koji garantira po jedno mjesto za pripadnike sva tri konstitutivna naroda iz svakog kantona, ako su izabrani u kantonalnu skupštinu. Ovo je bila i argumentacija podnosioca zahtjeva Bože Ljubića u konkretnom predmetu, a koju Sud nije prihvatio (u Zahtjevu je prag iznosio 5,8%) i istovremeno argumentacija Borjane Krišto iz Zahtjeva za osporavanje ove odredbe Ustava F BiH pred Ustavnim sudom BiH, a koji je naknadno povučen.