Vladajuća garnitura na nivou Bosne i Hercegovine (SNSD, Trojka i HDZ) na sastanku održanom preksinoć nije ni razmatrala zakon o sudovima i on ostaje neusaglašen "zbog poznatih razloga", kako je rekao lider SNSD-a Milorad Dodik.

Dodik je ustvrdio da, koliko su razumjeli, ovaj zakon i nije neki uvjet, u smislu evropskog puta Bosne Hercegovine, odnosno prioriteta koje trebamo ispuniti kao država.

- Zakon o sudu ostaje zbog poznatih razlika. Nismo ga razmatrali, ali on, koliko smo razumjeli, i nije neki zahtjev koji je uvjetovan daljnjim odlukama Evropske komisije – riječi su Milorada Dodika.

Izjava je u najmanju ruku začuđujuća imajući u vidu da smo samo ove godine u više navrata iz Brisela dobili jasne poruke da je zakon o sudovima među ključnim.

U februaru nam je generalna direktorica za Evropu u Službi za vanjske poslove Evropske unije (EEAS) Angelina Eichhorst poručila da su za otvaranje pregovora za pristup Evropskoj uniji prioriteti tri zakona, a među njima je navela zakon o sudovima. Izjava je data mjesec dana prije nego što je BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora.

Početkom juna ove godine, dakle nakon zelenog svjetla datog u martu, evropski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi kazao je da je jasno da, ako Bosna i Hercegovina želi zakoračiti u narednu fazu, treba realizacija osam koraka koje je Evropsko vijeće usvojilo u martu i intenzivirati dinamiku.

- Ambicije su visoke. Jasno je koja su četiri ključna zakona koje je potrebno usvojiti: zakon o sudovima, izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, zakon o zaštiti ličnih podataka i zakon o graničnoj kontroli. Naredna faza je odobrenje pregovaračkog okvira za BiH, što je prvi korak za otvaranje pregovora – poruka je i Varhelyija.

Novi šef Delegacije EU-a u BiH Luigi Soreca je potom 11. septembra na sastanku s predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto (HDZ) nabrojao šta treba uraditi, pa je i on naveo zakon o sudovima, sveobuhvatni zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), zakon o zaštiti ličnih podataka te zakon o graničnoj kontroli.

Mjesec i po kasnije, 30. oktobra, dakle prije dvadesetak dana, Soreca je uručio Krišto novi izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2024. godinu.

U izvještaju se nakon glavnih nalaza navodi dio koji se odnosi na procjenu implementacije koraka navedenih u preporuci Komisije za kandidatski status, gdje se kao treći korak ističe: usvojiti novi zakon o VSTV-u i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine.

Poznate razlike kod zakona o sudovima, koje Dodik spominje, jesu pitanje sjedišta apelacionog odjela jer SNSD traži da to bude Banja Luka, dok partneri iz vlasti smatraju da to treba biti Istočno Sarajevo, a problem je i što se predviđene krivične nadležnosti ne sviđaju RS-u iz kojeg smatraju da ih treba smanjiti.

No nije poznato zašto Dodik sada tvrdi da ovo i nije neki uvjet.

Od Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini jutros smo zatražili odgovor na pitanje je li zakon o sudovima i dalje među prioritetima koje BiH treba ispuniti. Odgovor ćemo objaviti kad ga dobijemo.

Iz intervjua Sorece za jedan medij, na koji su nam sugerirali iz Delegacije, moglo bi se zaključiti da usvajanje zakona o sudovima i dalje jeste jedan od "relevantnih koraka" koje BiH treba poduzeti.