Prije desetak godina doktori su imali veliki problem. Naime, pacijenti su im u ordinaciju dolazili sa već "gotovom dijagnozom". Tražili su samo potvrdu. 

- Doktore, znam šta mi je. Rak debelog crijeva. Pročitao sam na internetu. Svi simptomi upućuju na to - ulijetali su "k'o bez duše" pacijenti u ordinacije.

I pored silnog uvjeravanja, i obavljenih pregleda, vrlo često bespotrebnih, i dalje su bili uvjereni da imaju neku opaku bolest. 

ChatGPT je posljednjih nekoliko godina zamijenio Google i postao puno opasniji. Za razliku od Googla koji je davao samo informacije koje ste mogli pročitati, ChatGPT daje savjete, govori šta bi trebali raditi, postavlja dijagnoze. Kao pravi doktor, specijalista, prijamarijus. I upravo u tome leži najveća opasnost. 

Da je takvih slučajeva sve više, za Faktor potvrđuje i doktorica Jasmina Ćorović-Kuburović, koja kaže da pacijenti nerijetko dolaze s već "postavljenom dijagnozom" od ChatGPT-a.

- Imam takvih pacijenata. I to sve češće. Ranije su govorili "pročitao sam na internetu", a danas mi pruže mobitel i kažu: "Evo, doktorice, šta mi je napisao ChatGPT."  Na ekranu je dijagnoza, spisak pretraga koje bi trebalo uraditi, nekad i lijek koji bih trebala prepisati.

Ne ljutim se zbog toga. Razumijem da su ljudi uplašeni i da žele odgovor odmah, a ne za sedam dana kada dobiju termin. Volim kad pacijent zna nešto o svom zdravlju. Teško je tek kada dođe uvjeren da već zna šta mu je, pa pregled doživljava kao puku formalnost. Tada mu objašnjavam da ChatGPT nije čuo njegovo srce, nije vidio njegov EKG i ne zna da mu je otac imao infarkt u pedesetoj. Sve to ja moram znati da bih rekla šta mu je - objašnjava internista i kardiolog Jasmina Ćorović-Kuburović.

Poseban problem nastaje kada pacijenti odgovore umjetne inteligencije shvate kao preporuku za promjenu terapije ili odgađanje odlaska ljekaru. Takve odluke mogu imati ozbiljne posljedice, naročito kod osoba koje koriste lijekove za hronične bolesti.

- Onda kada mu povjerimo odluku koju treba donijeti s ljekarom. Najopasniji je savjet da se lijek prekine ili smanji. Ljudi to ponekad ne shvataju dovoljno ozbiljno, ali naglo prekidanje lijekova za epilepsiju, razrjeđivanje krvi, pritisak ili srčani ritam može završiti vrlo loše, nažalost i smrtno.

Druga stvar koja me kao kardiologa brine jeste kada program nekoga umiri kad ne bi trebalo. Čovjek ima bol u grudima, pročita da je to "vjerovatno od kičme" i ostane kod kuće, a to je infarkt. U kardiologiji svaki sat čekanja znači izgubljen dio srčanog mišića - upozorava doktorica.

Dodaje da posebno treba biti oprezan kada je riječ o osobama koje prolaze kroz teška psihička stanja.

- A kada je neko u teškom psihičkom stanju, njemu ne treba ekran. Treba mu čovjek, neko blizak, ljekar ili psiholog. Slučajevi o kojima se zadnjih mjeseci piše su zaista strašni i pokazuju da program može zvučati brižno i razumno, a da pritom ni za šta ne odgovara. Ljekar odgovara za svaku riječ koju kaže pacijentu - kaže doktorica.

Podsjećamo, u posljednjih nekoliko godina u Sjedinjenim Američkim Državama bilo je više slučajeva samoubistava tinejdžera, gdje je ChatGPT davao savjete kako izvršiti samoubistvo, pa čak i napisati opraštajno pismo. Nekima je govorio o metodama samopovrijeđivanja, podsticao na suicidalne misli, a čak savjetovao tinejdžerima da to ne govore roditeljima i kako da sakriju povrede. 

Također, zabilježen je slučaj gdje je Chat bot savjetovao 14-godišnju djevojčicu da prestane uzimati lijekova protiv epilepsje, pa čak i da to prešuti svom ljekaru. Na kraju je preminula. 

Roditelji sada tuže kompaniju. a Open AI je priznao grešku tog modela. 

Korištenje umjetne inteligencije u potrazi za zdravstvenim informacijama samo po sebi nije problem, ali je važno znati gdje su njene granice. Doktorica savjetuje građanima da ChatGPT koriste kako bi bolje razumjeli medicinske pojmove i pripremili se za razgovor s ljekarom, a ne kako bi samostalno donosili odluke o liječenju.

- Ali ga ne pitajte da li smijete prestati piti terapiju, šta tačno znači Vaš nalaz ni da li je neki simptom opasan. Ako Vas boli u grudima, teško dišete, zavrti Vam se i izgubite svijest, oslabi Vam ruka ili ne možete normalno govoriti, nemojte ništa kucati. Zovite Hitnu - kaže doktorica. 

Također dodaje da budemo oprezni prilikom unošenja svojih ličnih podataka. 

- Nemojte unositi svoje ime, prezime i cijele nalaze. I zapamtite jednu stvar: ChatGPT jednako samouvjereno govori i kad je u pravu i kad griješi. Zato to što zvuči sigurno ne znači da je tačno. Ja ga vidim kao dobrog bibliotekara. Može Vam naći knjigu, ali ne može Vas pregledati - zaključuje doktorica Jasmina Ćorović-Kuburović.