Da je trošenje javnog novca u Federaciji Bosne i Hercegovine disciplina u kojoj logika i zakonski rokovi nemaju nikakve šanse protiv administrativne bahatosti, najbolje potvrđuju naknadno skrpani izvještaji o utrošku sredstava iz tekuće rezerve za 2025. godinu, do kojih je Faktor došao, a koje je Vlada FBiH tek u oktobru 2026. blagoizvoljela primiti na znanje.

Iz dopunjene dokumentacije, koja mjesecima nakon zakonskih rokova putuje prema Parlamentu, kristalno je jasna strategija raspodjele hitnog državnog novca, dok su Zastupničkom domu Parlamenta FBiH brže-bolje uplatili 380.000 KM kako bi zastupnici u "znoju lica svog" proslavili Novu godinu s povećanim paušalima i plaćama, ostalim institucijama namijenjenim za stvarni rad ostavljene su samo mrvice administrativnog cinizma.

Tako su Federalni zavod za geologiju i Zavod za poljoprivredu obavijesti o dodjeli sredstava za opremu dobili bukvalno kada je budžetska godina već bila zaključana i zapečaćena, čime je Vlada FBiH izvela savršen finansijski trik, formalno su odobrili novac, a suštinski onemogućili da se on uopće potroši.

Naravno, vrhunac ironije je slučaj Generalnog sekretarijata Vlade koji je poručio da će izvještaje krajnjih korisnika dostaviti "najkasnije do kraja 2026. godine", valjda računajući da javnost i zastupnici imaju sve vrijeme ovog svijeta da saznaju kako se i za čije luksuze krčmi novac iz tekuće rezerve.

A kako je Vlada FBiH dijelila iz tekuće rezerve veoma je zanimljivo, pa su dijelili i posljednjeg dana 2025. godine, zbog čega pojedine institucije nisu uspjele provesti nabavke.

Vlada FBiH je izvještaje o utrošku sredstava naknadno prikupljala mjesecima, a dopunjenu dokumentaciju uputila je Parlamentu.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine tek je u oktobru 2026. godine razmatrala naknadno dostavljene izvještaje o trošenju novca iz tekuće rezerve za 2025. godinu. Dokumenti pokazuju da su pojedine institucije sredstva dobile posljednjeg dana budžetske godine, zbog čega ih nisu mogle potrošiti, dok je Zastupnički dom Parlamenta FBiH dodatnih 380.000 KM iskoristio za plaće, naknade i paušale.

Na sjednici održanoj 20. oktobra Vlada FBiH primila je na znanje naknadno dostavljene izvještaje budžetskih korisnika i dopunjeni tabelarni pregled odluka o dodjeli novca iz rezerve.

Federalno ministarstvo finansija je još 20. februara 2026. godine pozvalo devet budžetskih korisnika da dostave izvještaje o utrošku sredstava za prethodnu godinu.

Među njima su bili Federalna uprava civilne zaštite, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Agencija za državnu službu FBiH, Sudska policija FBiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Generalni sekretarijat Vlade FBiH.

Iako je Vlada izvještaj o odobravanju izdvajanja iz tekuće rezerve za 2025. godinu usvojila još 8. aprila, dodatna dokumentacija prikupljana je i nakon toga.

Zbog toga je pripremljen dopunjeni pregled koji je ponovo upućen Parlamentu FBiH.

Među stavkama koje privlače pažnju je dodatnih 380.000 KM dodijeljenih Zastupničkom domu Parlamenta FBiH za isplatu bruto plaća, naknada zaposlenih i paušala zastupnicima za decembar 2025. godine.

U obrazloženju je navedeno da prvobitno planirana sredstva nisu bila dovoljna zbog povećanja broja zaposlenih, ali i rasta osnovice za obračun paušala zastupnicima sa 425 na 480 KM.

Cijeli iznos potrošen je 31. decembra 2025. godine.

Rudniku uglja Kreka odobreno je 800.000 KM za refundaciju troškova sanacije klizišta u pogonu Dubrave.

Prema izvještaju rudnika, novac je namjenski utrošen za ranije nastale troškove sanacije.

Federalna uprava civilne zaštite dobila je 380.000 KM za nabavku uniformi za deminerske timove i kerozina za gašenje požara.

Za kerozin je potrošeno 40.013,99 KM, dok je ugovor za uniforme vrijedan 318.006 KM zaključen u decembru 2025. godine. Uniforme do kraja te godine nisu bile isporučene.

Nekoliko institucija navelo je da odobrena sredstva nisu mogle iskoristiti jer su odluke donesene 31. decembra 2025. godine.

Federalni zavod za geologiju nije potrošio odobreni novac, a obavijest o dodjeli sredstava zaprimio je tek 7. januara 2026. godine, kada je budžetska godina već bila zaključena.

Slična situacija zabilježena je u Federalnom zavodu za poljoprivredu, kojem je dodijeljeno 25.695,54 KM za rezervne dijelove laboratorijske opreme za analize teških metala, ostataka pesticida i HMF-a u medu. Zavod je naveo da zbog kasne odluke nije mogao provesti nabavku.

Agencija za reviziju privatizacije dobila je 5.000 KM, ali je potrošila samo 350 KM za obavezu prema Registru vrijednosnih papira. Ostatak je ostao neutrošen jer su sredstva odobrena posljednjeg dana godine.

Agencija za državnu službu FBiH dobila je 65.000 KM za zakup poslovnog prostora za novembar i decembar.

Kao razlog nedostatka sredstava na ovoj budžetskoj stavci navedeno je preseljenje iz Alipašine ulice u Kolodvorsku ulicu, gdje je zakup bio skuplji. Potrošena su 64.922 KM, a neutrošeno je ostalo 78 KM.

Posebno je zanimljiv slučaj Generalnog sekretarijata Vlade FBiH. U dopisu od 3. marta 2026. godine navedeno je da će izvještaji krajnjih korisnika biti dostavljeni nakon što budu zaprimljeni, najkasnije do 31. decembra 2026. godine.

Ministarstvo finansija je, prema obrazloženju, tražene izvještaje na kraju prikupilo od svih devet pozvanih budžetskih korisnika.

Vlada je 20. oktobra primila naknadno dostavljenu dokumentaciju i zaključila da se materijali ponovo upute Parlamentu FBiH radi izvještavanja o korištenju tekuće rezerve za 2025. godinu.

Naknadno dostavljanje izvještaja samo po sebi ne znači da je novac trošen nenamjenski. Ipak, činjenica da je dopunjavanje dokumentacije trajalo mjesecima nakon završetka budžetske godine otvara pitanje pravovremenosti kontrole nad trošenjem javnog novca.

U dostupnom materijalu nisu navedeni ukupni iznosi svih naknadno prijavljenih troškova niti su prikazane eventualne nepravilnosti. Ostaje, međutim, pitanje koliko su zastupnici i javnost mogli pravovremeno pratiti ne samo kome je novac iz rezerve dodijeljen nego i kako je potrošen.