VEZANI TEKST - Klub SDA uputio u parlamentarnu proceduru prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH

Ovo nije prvi put da se u parlamentarnoj proceduri nalaze izmjene Izbornog zakona čije odredbe idu u pravcu osiguranja fer i poštenih izbora, ali su ih obarali parlamentarci iz HDZ-a i SNSD-a.

To se desilo sa zakonom kojeg su zastupnici četiri stranke (SDA, SDP, Naša stranka i SBB) uputili sredinom prošle godine, a desilo se i 2020. godine sa DF-ovim prijedlogom izmjena Izbornog zakona koji se također odnosio i na integritet izbora, a kojeg pak uz SNSD i HDZ nisu podržali zastupnici iz PDP-a i SDS-a.

Ocjene su da bi ovaj novi prijedlog mogao i proći Zastupnički dom iduće sedmice, ali će ih SNSD i HDZ "dočekati" u Domu naroda i oboriti s obzirom na to da ranije nisu podržali čak ni inicijativu da Vijeće ministara BiH sačini te tehničke izmjene Izbornog zakona.

Izmjene i dopune Izbornog zakona je Klub SDA uputio u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku zajedno sa zahtjevom za održavanje hitne sjednice, koja je i zakazana za idući petak.

U ovom zastupničkom klubu su kazali da su osnov bila usaglašena rješenja iz Neuma, a koja su se našla i u prijedlogu zastupnika četiri stranke prošle godine.

- Ponuda je na stolu. Većina stranaka je to prihvatila. Ako ima potrebe za nekim korekcijama, mogu se napraviti na putu od Zastupničkog doma do Doma naroda u skraćenom postupku. Sve može ako ima volje. Vidjećet ćemo sve iduće sedmice – rekao je Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u bh. Parlamentu.

Izmjenama i dopunama Izbornog zakona predloženo je, između ostalog, uvođenje elektronske identifikacije birača otiskom prsta i optičko čitanje glasačkih listića. Predviđena je izrada studije izvodljivosti koja se tiče nabavke nove tehnologije.

VEZANI TEKST - Čović: Nismo odustali od promjena Izbornog zakona i legitimnog predstavljanja, to je prioritet svih prioriteta

- Mnogi su protiv ovog drugog dijela, optičkog čitanja listića. SNSD je rekao da je za identifikaciju putem otiska prsta. Neka se Parlament izjasni, neka odluči na osnovu studije izvodljivosti. Korekcije se mogu napraviti – rekao je Špago dodavši da je cilj da do Općih izbora 2026. godine budu izdefinisane te tehnologije.

Predviđene su i druge promjene pa je tako, s ciljem sprečavanja zloupotrebe biračkih odbora, predloženo da biračke odbore bira Centralna izborna komisija BiH putem javnog poziva, a da stranke mogu imati maksimalno jednog člana, zatim dodatno su pojačane kazne za kršenje zakona, uvedeno je pitanje mirovanja mandata.

U Klubu SDA su napomenuli da njihov prijedlog nema veze s pozivom visokog predstavnika Christiana Schmidta da parlamentarne strukture iduće sedmice usvoje tehničke izmjene izbornog zakonodavstva ili će ih on nametnuti.

- Mi smo 31. oktobra kao dom usvojili inicijativu i obavezali Vijeće ministara BiH da sačini izmjene i dopune Izbornog zakona u vezi s integritetom izbora. Oni to nisu uradili. Također, imamo zaključak Predsjedništva SDA od 1. decembra da se izmjene i dopune zakona upute u proceduru. To je bio naš plan i nema veze sa visokim predstavnikom – kazao je Špago.

On je istakao da Schmidt poziva Parlament, a ne poziva Vijeće ministara da pripremi izmjene izbornog zakonodavstva.

- On je trebao ranije početi pozivati Vijeće ministara – dodao je Špago.

VEZANI TEKST - Forto podržava Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona

S obzirom na poziv Schmidta i prijetnje nametanjem ako zakon ne usvoje parlamentarci, moglo bi se reći da će ishod glasanja na hitnoj sjednici Zastupničkog doma zakazanoj za idući petak pokazati i ko je od parlamentaraca za to da Schmidt nameće zakone umjesto da rade svoj posao.

Edin Forto, predsjednik Naše stranke koja je na vlasti zajedno s HDZ-om, SNSD-om, SDP-om i NiP-om, kazao je da će oni pozdraviti intervencije Schmidta ako se politika ne može dogovoriti.

- Oni su kao većina trebali raditi da nema potrebe da visoki predstavnik nameće. Evo imaju mogućnost sada, ako treba i uz korekcije u Domu naroda, da dođemo do domaćeg rješenja – prokomentirao je Špago.

Od sredine prošle godine u parlamentarnoj proceduri su i izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ na čelu s Draganom Čovićem, a kojim žele odrediti ko će biti izabran u Predsjedništvo BiH u ime hrvatskog naroda. Tako je predloženo da član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda može biti izabran onaj kandidat koji ima najviše glasova iz tri od pet kantona u kojima je zapravo HDZ na vlasti, a uskraćuje se i pravo kantonima koji imaju manje od pet posto određenog naroda da biraju delegate u FBiH. Upravo bez izmjena Izbornog zakona po mjeri Čovića HDZ neće prihvatiti drugo rješenje.