U našoj zemlji i širom svijeta nastupaju mubarek dani, dani velikog Božijeg dobra - Kurban-bajram.

Kurban-bajram ili Hadži-bajram počinje 10. Zu-I-hidždžeta islamske lunarne godine i traje četiri dana, odnosno, prvi dan Kurban-bajrama ove godine pada u nedjelju, 16. juna.

To je praznik koji je u uskoj vezi sa obavljanjem hadža i klanja kurbana. Klanje kurbana ili, prinošenje žrtve, ima vjerski, moralni i socijalni značaj. Sve što se čini u ime Allaha, a to je slučaj i sa kurbanom, služi čovjeku i njegovom moralnom i socijalnom uzdizanju.

Paralelno, milioni muslimana sa svih strana svijeta obavljaju peti stub islama - hadž, a hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi.

Sva četiri dana, koliko traje Kurban-bajram, vjernicima je zabranjen post, ali dan prije Bajrama, 9. Zul-hidždžeta, 15. juna, preporučuje se post, i to je posebna prilika za one koji nisu bili u prilici da obave hadž, o čemu je, između ostalog, za Faktor govorio glavni imam Medžlisa islamske zajednice Čapljina efendija Adem Šuta.

- Sama činjenica da se Gospodar u Kur'anu kune ovim danima, dakle, većina mufesira, odnosno ljudi koji se bave tumačenjem Kur'ana i kerima, generalno smatra da su ajeti u kojima se Gospodar kune sa deset dana i noći, da se to misli na ovih deset dana Zul-hidžedžeta, odnosno devet prvih dana i deseti koji je dan Kurban-bajrama. Naravno ono čime se Gospodar kune ima posebnu težinu.

A u prilog tome poslanik Muhammed, a. s., nam govori da je Allahu najdraže vrijeme, ili najdraži dani u kojima treba da uradimo dobro djelo, jesu upravo ovi dani, prvi dani mjeseca Zu-l-hidžedžeta sa posebnim naglaskom na ovaj deveti dan koji je ako Bog da u subotu, kada po predajama Poslanika, a. s., koji je rekao da "onaj koji isposti taj dan, da će mu biti oprošteni grijesi iz prethodne i grijesi iz naredne godine".

Otvara nam se jedna velika prilika. Gospodar nam svake godine daje tu priliku koju bismo mi trebali da iskoristimo. Oni koji mogu naravno da poste, oni koji ne mogu mogu nekim drugim ibadetima to da nadoknade. Učenjem Kur'ana, dijeljenjem sadake, i tome slično da se Allahu, dž. š., približe u njemu najdražim danima - istakao je efendija Šuta.

Kurban-bajram počinje jutarnjom molitvom u džamijama kojoj prisustvuju muškarci, zbog čega efendija Šuta skreće posebnu pažnju da im "ono što čuju na hutbi bude smjernica šta treba da rade u narednim danima".

- Mislim da je to najbolji referentni okvir za ponašanje. A kada govorim o konkretnim stvarima, da se povede posebna pažnja, što je naravno običaj i tradicija da se iskaže prema našoj djeci, da se ne zaboravi bajrambanka, jer to je najkonkretnije što možemo uraditi.

I naravno pozivamo i uvijek naglašavamo da ljudi u danima bajrama, to im je zlatna prilika, da oni koji su eventualno u svađi jedni s drugima, da iskoriste tu priliku da se pomire, jer bez toga nam nema naprijed. Pozivamo ih da posvete pažnju svojim porodicama, rodbini, prijateljima, generalno svim ljudima, bez izuzetka.

Ono što je moja vodilja, Allahu najdraže djelo nakon učinjenog farza je donijeti osmijeh ili radost na lice u srca ljudi. Na bilo koji način. A ono što svi možemo uraditi jeste da afirmišemo i da kazujemo ono što je lijepo, jer Poslanik, a. s., nas uči tome kada kaže: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori lijepo ili neka šuti". To je startna pozicija za otvaranje svekolikog dobra koje nas očekuje u danima Bajrama - naglašava efendija Šuta.

Koliko je važno činiti dobro objasnio je na primjeru Kabe, najsvetijeg mjesta muslimana.

- Kada Poslanik, a. s., kaže: "O Kabo, sveta si, veličanstvena si, Allah je tebe izabrao i ukazao ti jednu svetost", dakle naše najsvetije mjesto, ali kaže: "Čovjek kod Gospodara je svetiji od tebe, iz tri razloga: njegov imetak je svet, njegova čast i da se o čovjeku lijepo misli". I onda se nastavlja dalje: "O Kabo, tako si mirisna i lijepa, ali čovjek ima veću važnost od tebe". Ovo čovjek posebno naglašavam.

I kaže: "Manji je grijeh rušiti Kabu, ciglu po ciglu". Vrlo često ovaj primjer govorim ljudima i onda ih pitam da li sebe mogu zamisliti da odu u Meku i da ruše Kabu. Kažu da ne mogu. Onda ih pitam zašto ruše čast ljudi, a to je veći grijeh nego rušiti Kabu. To je slikovito objašnjenje, koliko je važno da jedni o drugima govorimo lijepo. "I da se o Njemu lijepo misli". Čitavu životnu filozofiju Poslanik je rekao u toj jednoj rečenici - pojašnjava efendija Šuta.

Kaže da se tradicija obilježavanja Kurban-bajrama na prostoru Medžlisa islamske zajednice Čapljina zadržala, pa čak i bajramovanje sa komšijama katoličke vjeroispovijesti, što ga posebno čini sretnim.

- Kada govorimo o tradiciji obilježavanja ili proslave Bajrama na prostoru Čapljine, medžlisa Čapljina, meni je drago što mogu da kažem da se hvala Bogu još, naša tradicija koja počiva na Kur'anu i sunnetu Poslanika, a. s., i svemu onome što su naši preci na ovim prostorima živjeli, još njeguje, još je živo.

Zahvaljujući ljudima koji jesu tu, koji hoće, u svome kodu žive tu tradiciju, posebno u danima Bajrama prezentuju i afirmišu u odnosu jednih prema drugima, i ne samo prema muslimanima, zajednici, nego i prema svim ljudima. To se da osjetiti na ovim prostorima jer Bajram se uvijek ovdje obilježavao ili proslavljao zajedno. I hvala Bogu da je to ostalo tako do danas.

Raduje me da je taj bajramski duh i osjećaj bajramski kakvog ga ja nosim, i kakvog ga se sjećam još iz djetinjstva, otprilike ostao isti i dan-danas - tvrdi efendija Šuta.

Žao mu je da se u urbanim sredinama čestitanje Bajrama i bajramovanje uglavnom svelo preko poruka.

- S obzirom na to da je prostor Medžlisa islamske zajednice Čapljina uglavnom ruralna sredina, osim ove gradske jezgre u Čapljini u kojoj živi manji broj Bošnjaka, ta tradicija obilaska odnosno zijareta porodicama, ona je još prisutna. Činjenica je to da je to u jednoj manjoj mjeri nego kao što je to bilo u nekom vremenu prije.

Međutim ona je još živa kada je u pitanju zijaret da li porodicama, da li sa prijateljima. Imamo naravno još primjera kada komšije nemuslimani dolaze kod muslimana da na neki način osjete taj bajramski duh i žele da budu dio toga. Jer tu smo, zajedno živimo i zajedno djelujemo, ne samo za Bajrame već i za druge praznike koji oni obilježavaju.

To se afirmiše i prenosi na generacije koje dolaze i to je najvažnije da se to zadrži. Jer tradicija je jako bitan segment za postojanje jednog naroda - podsjeća efendija Šuta.

A kada su u pitanju tradicionalna jela, kraljica trpeze je naravno baklava.

- Primarno je to baklava na našoj sofri, a pored baklave drago mi je da vidim još nekih naših gurabija, hurmašica. Kada je u pitanju slano jelo, ono što je primarno da ljudi koji kolju kurbane i oni koji dobijaju, to je važna socijalna dimenzija, na soframa je kurbansko meso. I pored toga, neizostavne su pite, to je ono što je u našoj bošnjačkoj tradiciji generalno prisutno, i tu su naravno sarme, dolme, japrak. To je taj trio.

Imam običaj ljudima reći ovako: "Meni najdraže što mi možete staviti kada je meni u pitanju, jeste da me dočekate sa osmijehom, a sve ostalo je manje bitno". Eto, neka i drugima to bude važno i neka praktikuju - poručio je efendija Šuta uz riječi: Bajram šerif mubarek olsun svim vjernicima.