Dodaje da je u ovoj sedmici planiran dolazak ekspertnog tima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (World Organisation for Animal Health – WOAH), Organizacije za prehranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization of the UN - FAO) i Evropske komisije koji će sagledati kompletnu situaciju u Bosni i Hercegovini te eventualno dati prijedloge i smjernice za daljnje aktivnosti.

Vrebac je podsjetio da Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva do sada nije zaprimilo nijednu prijavu sumnje na afričku svinjsku kugu na području Federacije BiH dok je, s obzirom na širenje bolesti u entitetu Republika Srpska, trenutno najugroženiji Posavski kanton s čijim su predstavnicima veterinarskih stanica i veterinarskim inspektorima u svakodnevnom kontaktu.

- U odsustvu vakcina, biosigurnost je jedina dostupna mjera sprečavanja unošenja afričke svinjske kuge na domaće farme. Suzbijanje bolesti provodi se kroz tri komponente: rano otkrivanje, brzo suzbijanje i sprečavanje širenja. Stoga je neophodno prestati hraniti svinje otpacima hrane, ograditi životinje, spriječiti kontakt domaćih svinja sa divljim svinjama, mijenjati odjeću i obuću prilikom ulaska i izlaska sa imanja na kojima se drže svinje, ograničiti pristup posjetiocima, ne uvoditi životinje nepoznatog zdravstvenog statusa na imanje i zabraniti kretanja životinja sa/na imanje – pojasnio je on.

Ukoliko se bolest pojavi, Vrebac napominje da se sve svinje na imanju moraju neškodljivo ukloniti te provesti sveobuhvatnu dezinfekciju kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.

- Iako afrička svinjska kuga izaziva teška oboljenja svinja, ljudi se ne mogu zaraziti odnosno bolest nije zoonoznog karaktera. Međutim, meso zaraženih i na zarazu sumnjivih životinja niti u jednom slučaju nije namijenjeno ishrani ljudi – naglasio je on.

Na kraju je podvukao da afrička svinjska kuga znatno utječe na međunarodnu trgovinu i na lokalnu proizvodnju, posebno tamo gdje svinjogojstvo ima značajnu ulogu u poljoprivredi, a svinjetina igra važnu ulogu u konzumiranju mesa.

- Bolest rezultira značajnim ekonomskim štetama koje se ogledaju u činjenici da se sve životinje na zaraženom imanju moraju neškodljivo ukloniti te je ograničen promet živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla – zaključio je Vrebac.