Američki državni sekretar Marco Rubio potvrdio je pred Odborom za vanjske poslove Kongresa SAD-a da Washington zvanično podržava italijanskog diplomatu za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Odgovarajući na pitanja republikanskog zastupnika Keitha Selfa o širenju NATO-a i situaciji na Zapadnom Balkanu, Rubio je demonstrirao detaljno poznavanje prilika u regionu te otkrio strateški pravac američke diplomatije.

On je naveo da postoji novi kandidat iz Italije kojeg će SAD podržati, istakavši kako vjeruje da bi taj diplomata obavio dobar posao u osiguravanju stabilnosti na toj poziciji.

Pored same podrške kandidatu, državni sekretar je poslao i poruku onima koji destabilizuju zemlju, naglasivši da SAD čvrsto stoji iza teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Rubio je potcrtao da je bilo kakva vrsta sukoba, podjela ili secesija posljednja stvar koju Washington želi vidjeti, dodajući da američka administracija ostaje aktivno i direktno angažovana na ovoj temi kroz sve diplomatske kanale.

Iako američki državni sekretar nije direktno izgovorio ime, u diplomatskim krugovima je potpuno jasno da se misli na Antonija Zanardija Landija, sedamdesetšestogodišnjeg iskusnog italijanskog diplomatu.

U javnosti se ranije spekulisalo o nekoliko imena koja su figurirala pred članicama Upravnog odbora PIC-a, a uz Landija su se kao glavni kandidati spominjali francuski diplomata Rene Troccaz i Amerikanac William Ruger.

Analitičari upozoravaju da je rasprava o imenima samo paravan za mnogo dublji i suštinski sukob koji se vodi na sjednici PIC-a u Sarajevu.

Glavno pitanje nije ko će voditi OHR, već kuda ta institucija ide i hoće li se u budućnosti uopće koristiti Bonske ovlasti.

Na stolu su dva potpuno suprotna koncepta budućnosti ove institucije, koja reflektuju duboko razilaženje između Washingtona i evropskih prijestolnica.

Washington na OHR u narednom periodu gleda kao na takozvanu praznu ljušturu, odnosno tranzicijsku fazu koja bi na kraju kulminirala izmještanjem ili potpunim gašenjem ovog ureda.

Američku administraciju u ovom trenutku primarno zanima rješavanje pitanja državne imovine kako bi se krenulo u implementaciju strateškog projekta izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, dok sam OHR sve više vide kao politički teret.

S druge strane, evropske zemlje na OHR gledaju kao na nužno zlo. U Briselu su svjesni da se kancelarija visokog predstavnika treba ugasiti, ali smatraju da za to još nisu stvoreni uvjeti na terenu.

Evropske diplomate naglašavaju da misija zbog koje je ova institucija osnovana još nije završena, te da bi prevremeni odlazak međunarodne zajednice mogao izrazito negativno utjecati na stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine.

Djelovanje i stvarni kapacitet novog visokog predstavnika primarno će zavisiti od toga koji će od ova dva bloka unutar PIC-a prevladati.

Hoće li novi nasljednik fotelje u Sarajevu biti samo administrator koji će pripremiti zatvaranje ureda ili aktivni međunarodni posrednik sa Bonskim ovlastima u rukama, postat će jasno već u prvih nekoliko mjeseci njegovog mandata.